Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić potvrdio je u utorak da je za rušenje izgorjelog Vjesnikova nebodera pristiglo 17 informativnih ponuda, a kod odabira izvođača odlučivat će brzina rušenja i cijena
Glavinić je u izjavi za RTL rekao da će se sve ponude razmotriti i analizirati te će do kraja ovoga tjedna složiti tehničke specifikacije. Što se tiče kriterija, presudna će biti brzina kako bi se, rekao je, što prije promet vratio u normalu i osigurala sigurnost građana s obzirom na to da je zgrada opasna.
Jedna od ponuda je i ona s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, a u Dnevniku HRT-a profesor s tog fakulteta Mario Dobrilović rekao je da je njihova ponuda za rušenje Vjesnikova nebodera miniranjem. Što se tiče metoda koje se spominju - miniranje ili strojno rušenje, Dobrilović je istaknuo da svaka od njih ima prednosti i nedostatke pri čemu je istaknuo da treba voditi računa o tome koliko traje pojedina metoda.
Miniranje u blagoj prednosti
Na fakultetu su, rekao je, radili količinske troškovnike koje su poslali potencijalnim zainteresiranim ponuđačima iz minerske struke, ali on te ponude nije vidio pa mu je o cijenama teško govoriti. Ipak, Dobrilović kaže da je mala prednost na metodi miniranja. To ovisi o nizu elemenata - vrsti objekta, okruženju, investicijskim pravilima, mobilizaciji i upošljavanju vlastite građevinske operative.
Na pitanje postoji li mogućnost da tijekom miniranja nešto pođe po zlu ili se naprave krivi izračuni, profesor je odgovorio da je i kod metode miniranja ili strojnog rušenja znalo biti i problema, no čvrsto vjeruje da metoda koju su oni zamislili sve to može eliminirati i anulirati. Naveo je i primjer rušenja miniranjem gdje su se uklanjali samo dijelovi zgrade, pa je dio zgrade ostao neoštećen, praktički odrezan eksplozivom te se kasnije nadograđivao i koristio u novoj građevini.
Moguće i rotacijsko rušenje
Ako se država odluči za miniranje, ono će se izvesti "rotacijski" što znači da će se objekt i urušiti i rotirati, tako da je to, ističe Dobrilović, jedan složeni dinamički proces lomljenja elemenata konstrukcije i slaganja cijelog objekta na tlo.
Pri tom je u nosivoj konstrukciji potrebno izbušiti, pojašnjava, najmanje dvije tisuće rupa u koje bi se postavilo nekoliko stotina kilograma eksploziva. Vibracije koje bi tom prilikom nastale, a s obzirom da je statika načeta, neće izazvati urušavanje nebodera, rekao je.