'Ja mislim da se ministar obrazovanja i znanosti treba smatrati stečajnim upraviteljem, a ja nikada nisam mislio da ću to trebati biti', rekao je u razgovoru za tportal.hr prilično rezignirano Vedran Mornar koji smatra da se eventualno možda može uštedjeti još koji milijun, ali da nema mjesta za neka velika rezanja kakva se očekuju.

Kaže kako smatra da neće biti otpuštanja niti smanjivanja plaća. Na ideju da se nastavnicima poveća satnica budući da nam se broj nastavnika povećava dok se broj učenika smanjuje, odgovara da ne bi prošla kod sindikata, a mogućnost uštede ne vidi ni u zatvaranju nekih malih škola koje pohađa malen broj učenika.

'Jedna je stvar zatvoriti neku školu u Zaprešiću, a druga na Lastovu. To je proces na kojem se radi godinama, Potrebno je naći druga rješenja za školovanje te djece. Ja ne znam zašto nitko po tom pitanju ništa do danas nije napravio. No izračunali smo da bismo, kada bismo ukinuli sve te male škole, na državnoj razini uštedjeli 30-ak milijuna kuna. A što je to prema sedam milijardi koliko košta srednje i osnovno obrazovanje. Pod malim školama koje bi možda trebalo ukinuti smatraju se škole s manje od deset učenika. Mi bismo ih mogli ukinuti, no onda bismo imali troškove za prijevoz učenika u druge škole', objasnio je.

Treba smanjiti broj izbornih predmeta na maturi

Prema Mornaru na maturi bi se nešto moglo uštedjeti kada bi se ukinuli određeni izborni predmeti.

'Ja sam za to da se smanji broj ispita na državnoj maturi. Nerealno je da za jednog jedinog učenika formiramo šest članova školskog ispitnog povjerenstva. Slažemo ispit za 10-ak učenika koji polažu neki predmet X na razini Hrvatske. No to trebamo napraviti na vrijeme, ne kada je u uvjetima za upis na visoka učilišta već upisano da će se bodovati sporni predmeti. Kalendar državne mature donesen je još u svibnju. Meni je primjerice trn u oku politika i gospodarstvo. To je predmet od jedne godine koji se potom ponegdje boduje kao neki koji se uče pune četiri godine. Potom su tu ispiti koje prijavi stotinjak djece, a za njihovu pripremu potrebno je uložiti jednaka sredstva kao za pripremanje ispita iz matematike', rekao je Mornar ponovivši da će to biti moguće tek od sljedeće godine.

Nemamo čak ni za svoj udio u europskim projektima!?

Ministar je izrazio strahove da ministarstvo neće imati novca čak ni da pokrije svoj dio sredstava koja treba dati kada se realiziraju projekti za koje je odobreno financiranje iz europskih fondova.

'To iznosi negdje oko 15 posto, i to pod pretpostavkom da nam dozvole da ova komponenta u sudjelovanju privlačenja europskih fondova bude izvan limita', rekao je Mornar.

Na komentar kako je izraelski nobelovac kemičar Daniel Shechtman za tportal rekao da je Izrael od proizvođača naranača postao sjedište druge Silicijske doline i izrastao u svjetsku tehnološku i znanstvenu silu zato što je država ponudila svakom ozbiljnom ulagaču da će u projekt uložiti još toliko koliko on sam uloži, Mornar je rekao da je to poznata praksa.

'Takav model postoji u brojnim europskim zemljama. Primjerice, kada sveučilište zaradi na nekom projektu X sredstava, država će na to dodati još X ili čak dva puta X. No kod nas se razmišlja suprotno – kako bi se sveučilištima oduzeli vlastiti prihodi. Ove godine to se još neće realizirati, no na dulje rokove ne bih se čudio kada bi se netko sjetio da se novac koji će novi centri znanstvene izvrsnosti donijeti u Hrvatsku treba smatrati dijelom državnog proračuna', rekao je.

Na pitanje smatra li vlastitim prihodima školarine koje neki fakulteti prikupljaju tako što nude više mjesta nego što tržištu rada realno treba, kako bi se, prema kritičarima, nabildale plaće i uhljebili umreženi u akademskoj zajednici, odgovara niječno.

'Te školarine ne smatram vlastitim prihodima, već istraživački rad i privlačenje europskih i lokalnih projekata, primjerice projekt agronoma s Agrokorom i sl. Osobno ne bih imao nikakvih problema da se novac od školarina stavi u državni proračun, ali i da se sveučilištu podmire troškovi koji se moraju podmiriti. Budući da ćemo opet morati srezati davanja sveučilištima koja iznose tek 0,4 posto što je strašno, što nam preostaje? Preporučit ćemo fakultetima da isključe grijanje. Što dugo? Tu se isto može nešto uštedjeti. Zašto bi studenti sjedili na 20 stupnjeva kada mogu na 17? Štoviše, ne moraju uopće dolaziti na predavanja', rekao je sarkastično Mornar.

Normalno je da sam naplatio softver za maturu

Na molbu da komentira napise u medijima da je i sam dobivao određen novac od Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja za koji je inspekcija utvrdila da je bio vrlo rastrošan, Mornar je rekao da u tome ne vidi ništa sporno.

'Jesam, primao sam naknade. Od 2009. radim na razvoju softvera za državnu maturu i za upise na fakultete i mislim da nije sporno da sam za to trebao biti plaćen. U jednom trenutku je došlo do prestanka financiranja. Nije se znalo 2011. ili 2012. godine otkuda će se to financirati. Onda smo neki manji iznos koji smo radili preko ugovora naplatili Centru', rekao je Mornar potvrdivši da je sve to bilo napravljeno po zakonu o javnoj nabavi.

Nema ni za važne stvari kao što je kurikulum

Ministar ističe da je stanje u resoru takvo da se u dogledno vrijeme neće moći uvesti čak ni novi kurikulum jer za to nema dovoljno sredstava.

Mornar se požalio da ga u posljednje vrijeme sa svih strana prozivaju zbog svega što je u vezi s djecom, primjerice zbog toga što su u nekim školama učenici navodno gladni.

'Time bi se trebala baviti socijala, a ne ministarstvo znanosti i obrazovanja. Sada bismo za asistente u nastavi trebali dati, pored 50 milijuna kuna, još koji milijun kuna koje smo uštedjeli. To je kukavičje jaje koje su nam uvalili. Kažu nam da se to sada ne smije dirati, ali da ipak moramo uštedjeti tri posto kao i svi drugi. Kako u proračunu u kojem su 90 posto plaće od onih preostalih 10 posto uštedjeti tri posto? Trebamo pravedno podijeliti kolač. Trebamo li mi imati najveća izdvajanja u Europi u javnoj upravi, kojom su ljudi zadovoljni koliko već jesu, da ne kažem nešto oštrije, i onda još rezati svima jednako – tri posto. Pa 0,4 posto je naš udio u BDP-u za visoko obrazovanje, a europski prosjek je dva posto?' rekao je Mornar koji smatra da bi u njegovom ministarstvu trebalo raditi dvostruko više ljudi jer brine o 90.000 zaposlenika.

U Vladi nema snage za prave promjene

Na naše pitanje misli li da ima snage i volje u ovoj vladi da napravi ono što niti jedna do sada nije – da smanji potrošnju u javnom sektoru, i pritom uđe u sraz sa sindikatima koji bi se rezanju vjerojatno snažno suprotstavili, Mornar je rekao kako ima osjećaj da nema.

'To je bila jedna od prvih mjera štednje koju je predložila radna skupina za fiskalnu konsolidaciju, no od nje se prve odustalo. Ja ne vidim gdje možemo uštedjeti. Nećemo sljedeće godine u promjenu kurikuluma. Možemo djeci ukinuti internet u školama koji plaćamo', rekao je sarkastično Mornar.