materijal za skupštinu

Stanje imovine Grada Zagreba otkriva koliko se dugova s godinama nagomilalo za poslovne prostore i stanove te zašto velik dio njih nikada neće biti naplaćen

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 15.03.2021 18:41
  • Objavljeno 15.03.2021 u 18:41
Zatvoreni poslovni prostor

Zatvoreni poslovni prostor

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Izvješće o stanju imovine Grada Zagreba za 2020. godinu jedna je od sedamdesetak točaka dnevnog reda sjednice Skupštine Grada Zagreba zakazane za sutra. Prema njemu, ukupna vrijednost gradske imovine, obveza i vlastitih izvora iznosi 19 milijardi kuna. Od tog iznosa nešto više od 14 milijardi odnosi se na nefinancijsku imovinu

Rekapitulacija podataka pokazuje da je u gradskom vlasništvu 1861 poslovni prostor, 539 garaža i garažnih mjesta, 4819 stanova, 406 zgrada u ukupnoj površini te 536 nekretnina, čiji je Grad Zagreb suvlasnik s trećim osobama. Evidentirano je 2296 nekretnina u vlasništvu Zagrebačkog holdinga, kojima upravlja Grad Zagreb, od čega je 1878 stanova u naselju Sopnica – Jelkovec, 314 stanova u stambenom naselju Podbrežje, uz 98 poslovnih prostora i šest poslovnih zgrada.

U izvještaju se navodi i da u pokretnoj imovini Grad ima 35 osobnih automobila, 29 terenskih vozila, kombi vozilo, devet motocikala, 11 priključnih vozila i pet bicikala. Procijenjena ukupna vrijednost svega je 7,77 milijuna kuna.

Od 2497 poslovnih prostora, njih 344 je neuvjetno za dodjelu ili devastirano, za 114 je pokrenut postupak iseljenja jer se bespravno koriste, a za 120 prostora koje koriste osobe bez valjane pravne osnove u tijeku je pokretanje postupka iseljenja. Iz izvješća se doznaje da je u 2020. godini otkazano 23 ugovora, a 17 ugovora raskinuto je po sili Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, jer su prostori prešli u vlasništvo trećih osoba ili Republike Hrvatske, dok je za 38 poslovnih prostora prestao zakup ili korištenje sporazumnim raskidom ugovora.

O deložaciji bivših zakupaca iz kluba Jabuka pisalo se prošle godine, a u izvještaju se navodi da je nakon deložacije u studenom prošle godine za njega raspisan natječaj na koji su pristigle dvije neispravne ponude. Zbog situacije s koronavirusom i potresom te želje da se pomogne udrugama, organizacijama civilnog društva, obrtnicima i ugostiteljima doneseno je nekoliko odluka o oslobađanju plaćanja zakupnine, što se u konačnici reflektiralo i na gradske prihode. Kako to izgleda po mjesecima, pogledajte u tabličnom pregledu.

tportal

Izvor: Screenshot / Autor: screenshot zagreb.hr

U izvješću su razrađeni i podaci Gradsko-stambeno komunalnog gospodarstva (GSKG) o prihodima Grada s osnove zakupnine/naknade za korištenje i naknade za korištenje bez valjane pravne osnove. Valja napomenuti da se analitičko knjigovodstvo obveznika/objekata za obračun zakupnine vodi kroz redovno knjigovodstvo, knjigovodstvo sumnjivih i spornih potraživanja (SISP), knjigovodstvo obročne otplate i knjigovodstvo stečaja.

Nenaplativ dio dugovanja za poslovne prostore

Podaci GSKG-a tako otkrivaju ono o čemu je pisao tportal - dugovanja koja su knjižena, ali se velik dio njih nikad neće naplatiti iz raznih razloga, a dobar dio njih vuče se nekoliko desetljeća. Podaci o zaduženju i naplati zakupnine u 2020. godini pokazuju da je zaduženje kroz redovno knjigovodstvo iznosilo 23,2 milijuna kuna, a da je kroz sva gore spomenuta knjigovodstva naplaćeno 29,4 milijuna kuna.

Stanje duga za poslovne prostore s posljednjim danom 2020. godine iznosilo je 319,4 milijuna kuna, od čega 211 milijuna otpada na knjigovodstvo sumnjivih i spornih potraživanja (SISP). Podaci otkrivaju i da od 319,4 milijuna kuna, 243 milijuna, odnosno 76,38 posto, otpada na neaktivne obveznike čije tvrtke više ne postoje i koji nisu u posjedu prostora. U 2020. godini doneseno je pet zaključaka o otpisu duga, kojima su obuhvaćena 153 dužnika i otpisan ukupni dug u iznosu od 30,6 milijuna kuna uglavnom zato što je dužnik - pravna osoba brisan iz sudskog registra trgovačkih društava ili Registra udruga te više ne postoji.

Na investicijsko održavanje poslovnih prostora u 2020. utrošeno je nešto manje od pola milijuna kuna, ali je zato na usluge čuvanja imovine te za postupke deložacije potrošeno 5,5 milijuna. Temeljem ugovora iz 2013. godine za kupnju objekata Gredelj i Zagrepčanka te za kupnju objekta za starije i nemoćne na Lašćini utrošeno je 146 milijuna kuna.

Vlasnik 4819 stanova

Na dan 31. prosinca 2020. godine Grad je upravljao s 4819 stanova (kao vlasnik, predmnijevani vlasnik, odnosno suvlasnik). Određeni broj tih stanova predmet je povrata imovine temeljem odredbi Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine te Grad upravlja njima samo do pravomoćnog okončanja postupka povrata imovine.

Pored navedenog broja stanova, Grad Zagreb raspolaže i upravlja s 1878 stanova u naselju Sopnica – Jelkovec, ranije uzetih u najam od ZGH, s time da će istekom roka najma nad svim stanovima Grad steći pravo vlasništva.

Također, temeljem ugovora sklopljenog sa Zagrebačkom stanogradnjom, u naselju Podbrežje Grad upravlja s ukupno 314 stanova, s time da će istekom roka nad svim stanovima steći pravo vlasništva. U 2020. godini iz imovine Grada izlučeno je 126 stanova i to temeljem pravomoćnih sudskih rješenja.

V.d. gradonačelnice Jelena Pavičić Vukičević i Olivera Majić

V.d. gradonačelnice Jelena Pavičić Vukičević i Olivera Majić

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

Od 4819 stanova njih 857 koristi se bez legalne pravne osnove, 393 su derutna ili ruševna i nisu za dodjelu, 85 ih je za dodjelu i pripremu, tzv. zamjenski stanovi namijenjeni za rješavanje imovinskopravnih odnosa, a njih 39 čeka na javni najam. U dokumentu o kojem će raspravljati Skupština navodi se da je znatan broj stanova koji se bespravno koriste posljedica - pored dugotrajnosti sudskog postupka radi iseljenja - kontinuiranog odgađanja ovrhe radi iseljenja i predaje stana zbog socijalne osjetljivosti prema ovršenicima sa statusom hrvatskog branitelja, HRVI-a iz Domovinskog rata, samohranog roditelja te osoba u teškom socijalnom i zdravstvenom stanju.

U 2020. godini, zbog nemogućnosti provedbe ovrha radi naplate potraživanja za najamninu, kao i troškova parničnih, odnosno ovršnih postupaka jer je ovršenik umro, nepoznatog prebivališta ili boravišta, nema prihoda ili vrjednije imovine, otpisano je, odnosno isknjiženo potraživanje u iznosu od 434 tisuće kuna za 121 obveznika.

Za čuvanje stanova i deložacije 22 milijuna kuna

Podaci GSKG-a pokazuju da je zaduženje za stanove kroz sva knjigovodstva bilo 36,3 milijuna kuna i da je naplaćeno 34,9 milijuna kuna. Međutim kada se pogledaju potraživanja iz ranijih godina, vidljivo je da je nenaplaćeno 27,5 milijuna kuna, od čega je 8,9 milijuna kuna provedeno kroz redovno knjigovodstvo, knjigovodstvo sumnjivih i spornih potraživanja (SISP) 18,3 milijuna kuna, knjigovodstvo obročne otplate 222 tisuća kuna i knjigovodstvo stečaja šest tisuća kuna.

Kada se pogleda struktura dugovatelja, vidljivo je da neaktivni obveznici čine 35 posto (9,7 milijuna kuna) onih od kojih se potraživanja vjerojatno neće nikada naplatiti. Na investicijsko održavanje stanova u 2020. godini utrošeno je 2,7 milijuna kuna, a na usluge čuvanja imovine te za postupke deložacije 22 milijuna kuna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!