INTERVJU: DR. LIVIA PULJAK

Stalo vam je do zdravlja? Ovo morate pročitati!

Livia Puljak

Livia Puljak

Izvor: Promo fotografije / Autor: Livia Puljak

'Ovaj tekst bez problema mogu razumjeti laici, a trebao bi ga pročitati svatko kome je stalo do vlastitog zdravlja', rekla je u razgovoru za tportal prof. dr. sc. Livia Puljak, izvanredna profesorica Medicinskog fakulteta u Splitu, koja je u petak u Zagrebu predstavila nedavno objavljenu knjigu 'Gdje su dokazi?'

Dr. Puljak je volonterski na hrvatski prevela ovo izuzetno važno štivo namijenjeno pacijentima i javnosti, koje na jednostavan način govori o tome kako možemo znati je li neka terapija sigurna i učinkovita.

Poznati kritičar pseudoznanosti, loše znanosti, grijeha farmaceutske industrije i tzv. alternativne medicine, autor bestselera 'Loša znanost' i 'Bad Pharma' dr. Ben Goldacre u predgovoru knjizi istaknuo je da bi ona trebala naći svoje mjesto u svakoj školi i u čekaonicama svih ordinacija.

Kroz intervju s dr. Puljak pokušali smo razjasniti zašto je ova knjiga toliko važna.

U svom uvodu u knjigu upozoravate da ljudi ponekad, razočarani nedjelotvornošću lijekova, odlučuju uzeti stvari u svoje ruke pa kupuju neke neprovjerene čajeve i pripravke ili posežu za alternativnom medicinom za koju nema dokaza. S druge strane, knjiga ljudima preporučuje da se uključe u kreiranje vlastitog liječenja. Na prvi pogled to može izgledati kontradiktorno...

Poruka knjige nije da bi ljudi trebali na svoju ruku uzimati terapije, već da ne treba uzeti odmah sve što im se servira. Pacijente se potiče da traže pouzdane informacije o učinkovitosti neke terapije da bi zajedno sa svojim liječnikom mogli donijeti informirane i kvalitetne odluke važne za svoje zdravlje.

Ljudi pripravke koji se reklamiraju kao 'prirodni' često doživljavaju kao bezopasne. Je li to uistinu tako?

Mnoge terapije koje se reklamiraju na tržištu nemaju učinke koji se obećavaju. Radi se o kojekakvim čajevima, kremama od biljnih ekstrakata, magnetnim narukvicama, uređajima koji liječe rak i sličnim proizvodima za čiju učinkovitost uglavnom nema nikakvih dokaza. Ljudi vole uzimati nešto što je prirodno kako bi izbjegli 'kemiju'. Međutim, i biljke su građene od kemijskih spojeva baš kao i konvencionalni lijekovi. Sve je to kemija. Sve tvrdnje o učincima neke terapije, bez obzira je li to čaj, vrsta hrane, dodatak hrani, tableta ili kirurški zahvat, mogu se i trebaju provjeriti objektivnim istraživanjima.

Bolesnici često kažu da će nešto probati jer nemaju što izgubiti. Imaju li?

Iskušavanjem neprovjerenih terapija ljudi mogu mnogo izgubiti. One mogu biti štetne ili neučinkovite, a čovjek koji ih uzima sebi uskraćuje terapije koje bi zaista pomogle. Pritom nepotrebno troši novac i gubi nadu u izlječenje. Neprovjerene terapije obično se reklamiraju isključivo nečijim bogatim iskustvom i svjedočanstvima zadovoljnih korisnika, a ne spominju se objektivni dokazi iz istraživanja. Pritom na svakog zadovoljnog korisnika dolaze na tisuće ljudi kojima terapija nije pomogla, ali im je neugodno javno priznati da su nasjeli na prevaru.

Neki pacijenti kažu da su probali neku terapiju koja obećava čudesa i da njima pomaže. Da li njima ta terapija doista pomaže?

Ljudi su vrlo subjektivni, i vide ono u što vjeruju. Neke bolesti su samoograničavajuće; one bi prošle i same od sebe sa i bez terapije. Primjer je prehlada. Postoje i bolesti koje imaju faze pogoršanja i poboljšanja – ako pacijent uzme terapiju neposredno prije faze poboljšanja, opet će terapiji pripisati nepostojeća svojstva.

Knjiga otvoreno govori i o grijesima farmaceutske industrije, znanstvenika i liječnika. Čini mi se da je to važno jer danas mnogi vjeruju u teorije zavjera prema kojima postoje lijekovi za brojne bolesti, ali ih medicina ne želi priznati jer joj ne bi donijeli profit. Što mislite o tome?

Kratka biografija

Livia Puljak je izvanredna profesorica i znanstvenica Medicinskog fakulteta u Splitu. Nakon edukacije u SAD-u i Kanadi 2008. godine utemeljila je Hrvatski Cochrane ogranak, neprofitnu organizaciju čiji je cilj promocija medicine utemeljene na dokazima.

Farmaceutska industrija radi istraživanja koja su joj u interesu i za koja smatra da će joj donijeti profit. Stoga nisu utemeljene teorije zavjere koje kažu da se neka terapija ne nudi na tržištu jer netko na njoj ne može zaraditi. Svaki terapijski postupak može se zapakirati i prodati. Danas informacije o novim spoznajama u medicini putuju brzinom svjetlosti. Ako je nešto zaista učinkovito, za to se odmah zna u cijelom svijetu. Teorije zavjera uglavnom stvaraju ljudi koji nemaju dovoljno informacija, koji na temelju dva pozitivna pokusa zaključe kako je nešto lijek za rak i da ga netko iz neutvrđenih razloga ljudima uskraćuje.

Ipak činjenica je da se u svaki lijek u prosjeku ulaže oko 800 milijuna dolara. S tako visokim ulozima za očekivati je da će istraživanja koja vode zainteresirane kompanije davati višestruko bolje rezultate od nezavisnih istraživanja. Kakva je tu uloga Cochrane kolaboracije koja je zaslužna za objavljivanje ove knjige?

Proizvodnja lijekova zaista je vrlo skup proces i zato većinu istraživanja novih lijekova provodi farmaceutska industrija. Međutim, da bi neki lijek došao na tržište, njegovi proizvođači trebaju dostaviti dokaze o učinkovitosti i sigurnosti lijeka. S druge strane ljudi nisu svjesni da prema zakonima mnogih država, pa i naše, proizvođači alternativnih pripravaka uopće ne moraju dokazivati njihovu učinkovitost što znači da oni mogu biti potpuno beskorisni, a ipak se prodavati u ljekarnama. O gotovo svakoj temi u medicini objavljena su brojna istraživanja; neka mogu pokazati pozitivne učinke, a druga suprotan rezultat. Cochrane kolaboracija je međunarodna neprofitna organizacija koja se bavi tzv. sustavnim pregledima. U njima se pretražuje više baza medicinske literature, pronađu sva istraživanja napravljena na određenu temu, i skupno analiziraju kako bi se dobio konačan zaključak. Takvo istraživanje daje nam objektivniju informaciju je li neka terapija učinkovita ili nije te da li možda trebamo dodatna ili kvalitetnija istraživanja na tu temu. Mi se zalažemo da se sve medicinske tvrdnje, bilo alternativne ili konvencionalne kvalitetno provjeravaju kako bi uistinu bile utemeljene na dokazima.

Kako biste definirali razliku između alternativne medicine i medicine?

Objektivno govoreći, ne postoji alternativna medicina. Svaka terapija ili lijek čiji se učinak može znanstveno dokazati, postaje medicina!

Poklonici alternativne medicine često nisu svjesni da je ona također unosan biznis te da ima itekako jak lobi kojemu je u opisu posla širenje straha od zloglasne 'alopatske' medicine i 'Velike farme'. Prema službenim procjenama samo Amerikanci na alternativnu medicinu godišnje troše 34 milijarde dolara. Što mislite o tome?

Teško je procijeniti koliko se novca troši na alternativnu medicinu jer se mnogi od tih postupaka nude na crno. Takve informacije aproksimativno možemo saznati tako da pitamo pacijente koliko troše na alternativu. Primjerice, Martin i suradnici su 2012. objavili procjenu da osobe s bolovima u leđima i vratu godišnje troše oko 2.500 kn na alternativne terapije. Sličnu procjenu dobili su Yildiz i suradnici kad su 2013. istražili troškove među oboljelima od karcinoma u Turskoj. Kada se to pomnoži s brojem pacijenata, dolazi se do velikih iznosa. Nažalost, obično se radi o bačenom novcu.

Kada bi alternativna medicina uistinu bila učinkovita, ne bi li zemlje u kojima ona dominira, poput Indije ili Kine, imale značajno duže očekivano trajanje života?

Potpuno ste u pravu. Mnogi postupci koji se primjenjuju u tzv. tradicionalnoj ili alternativnoj medicini poznati su stoljećima. Međutim, tek smo u zadnjih stotinjak godina, zbog iznimnog razvoja moderne medicine utemeljene na objektivnim istraživanjima, doživjeli produljenje ljudskog vijeka. Standardna medicina nije savršena, ali nitko ne može poreći da ljudi žive sve duže i kvalitetnije. Iako još uvijek ima bolesti koje ne možemo potpuno izliječiti, imamo lijekove koji bolje ublažavaju simptome i pacijentu omogućuju bolje funkcioniranje u svakodnevnom životu. To možemo zahvaliti isključivo objektivnim medicinskim istraživanjima, u kojima se terapije ne temelje na preporuci autoriteta, neprovjerenim teorijama ili religijskim idejama, nego na objektivnim dokazima.

312058,297738,294825,293540
U knjizi se spominje i jedan primjer neprovjerenog opasnog savjeta liječnika. O čemu se radi?

Knjiga spominje savjet američkog pedijatra dr. Spocka čija je knjiga o njezi novorođenčadi i djece u Americi najprodavanija knjiga nakon Biblije. U njoj je 1950-ih dr. Spock roditeljima savjetovao da novorođenu djecu stave spavati na trbuh jer ako spavaju na leđima i povrate, mogu se ugušiti. Međutim, s vremenom se njegov savjet počeo dovoditi u vezu s povećanim brojem tzv. smrti u kolijevci. Bilo je potrebno 40 godina da se u propisno provedenim istraživanjima napokon jasno dokaže činjenica da je njegov savjet bio smrtonosan. Ovaj primjer nam pokazuje da je ponekad potrebno puno vremena da se neke logične teorije pokažu pogrešnima i da je svaki postupak u medicini potrebno objektivno istražiti.

Prije nekoliko desetljeća liječnici su od pacijenata skrivali da imaju rak. Smatrate li da je došlo vrijeme da se pacijenti više sami upućuju i uključuju u terapije?

Idealno bi bilo kad bi pacijenti i zdravstveni radnici bili suradnici. Nažalost, zbog manjka vremena liječnici ponekad mogu zanemariti upozorenja i prijedloge pacijenata. Trebamo zajedno raditi na boljem odnosu kako bi bilo moguće zajedničko odlučivanje. To podrazumijeva da liječnik svoje preporuke temelji na najboljim dokazima i iskustvu, ali da u to mora uključiti želje pacijenta jer svi pacijenti nisu isti niti imaju iste potrebe.

Možete li ukratko objasniti principe terapije utemeljene na dokazima?

Da bismo sa sigurnošću rekli da je neka terapija provjereno učinkovita i sigurna, potrebno je napraviti objektivno kliničko istraživanje. To podrazumijeva da u istraživanje treba uključiti ispitanike u istoj fazi bolesti, napraviti nasumičnu raspodjelu ispitanika u više skupina, davati im terapiju određeno vrijeme i onda usporediti rezultate jedne i druge skupine. Pritom jedna skupina može primati terapiju koja se istražuje, a druga neku kontrolnu terapiju, placebo ili nikakvu terapiju. Bilo bi idealno da pacijenti ne znaju koju terapiju primaju, kao ni oni koji procjenjuju njihovo zdravlje. Jedino takve usporedbe daju nam objektivne procjene učinkovitosti i sigurnosti terapija.

Profil

Profil

Izvor: Promo fotografije / Autor: Profil


Knjiga govori i o tome da rano otkrivanje bolesti nije nužno korisno za pacijente, pa se navode primjeri ranog otkrivanja karcinoma dojke ili prostate. Kako je moguće da rano otkrivanje bolesti bude štetno?

Programe za rano otkrivanje bolesti trebalo bi raditi ako imamo nesumnjive dokaze da produžuju život i smanjuju smrtnost. Za pretrage kojima se otkriva karcinom dojke i prostate takve dokaze nemamo. Takvim pretragama otkriva se veliki broj tumora koji nikad ne bi uzrokovali probleme, a pacijentima se narušava kvaliteta života i podvrgavaju se nepotrebnim terapijama. Nažalost, oni koji promoviraju takve pretrage govore isključivo o prednostima rane dijagnostike, a nikad ili rijetko o mogućim posljedicama tako da pacijenti nisu u prilici donijeti informiranu odluku.

Kako ste došli na ideju prevesti ovu knjigu?

Knjiga je prevedena kao dio inicijative Hrvatskog Cochrane ogranka za aktivno uključivanje pacijenata u odlučivanje u zdravstvu. Za nju smo dobili projekt popularizacije znanosti Ministarstva znanosti i pokroviteljstvo Ministarstva zdravlja. Upravo zbog se može nabaviti po vrlo povoljnoj cijeni od 49 kn.

Dr. Goldacre kaže da bi ona trebala biti promovirana u svakoj školi i svakoj liječničkoj čekaonici. Mislite li i vi da je svatko može i treba pročitati?

Hrvatski prijevod knjige ima i mrežnu stranicu na poveznici http://hr.testingtreatments.org/ gdje se može čitati. Nakon što sam je prošle godine prevela, dala sam je velikom broju laika na čitanje, od kojih su neki bili predstavnici udruga pacijenata. Sudeći prema povratnim informacijama, bez problema je mogu pročitati i razumjeti laici, a vjerujem da bi je trebao pročitati svatko kome je stalo do vlastitog zdravlja.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi