BOMBE U KREMLJU I CRKVI

Staljin planirao dići Moskvu u zrak

08.12.2008 u 14:00

Bionic
Reading

Predsjednik SSSR-a Josif Visarionovič Staljin digao bi u zrak više od 1.200 zdanja u Moskvi da su Hitlerove trupe osvojile grad. Planirao je uništiti Kremlj, kazalište Boljšoj, crkve, strana veleposlanstva i obiteljske kuće sovjetskih čelnika

MOSKVA - Tajni dokumenti, prvi put prikazani na izložbi povodom 90-godišnjice kontraobavještajne službe, pokazuju da je sovjetska elita u jesen 1941. bila spremna na sve, pa čak i na najgore. Plan, jednostavno nazvan 'Moskva', izrađen je u trenutku kada su njemačke trupe bile svega 19 kilometara od prijestolnice.

Staljin je planirao narediti pripadnicima motorizirane brigade OMSBON da dignu u zrak 1.200 glavnih meta i cjelokupnu infrastrukturu. Bombe su bile postavljene unutar same pozornice kazališta Boljšoj (na mjestu predviđenom za orkestar), oko Kremlja, stranih veleposlanstava, elitnih hotela i u crkvi svetog Vasilija Blaženog. Kuće sovjetskih čelnika, osim Staljinove, također su bile pune eksploziva.

Plan je bio zasnovan na strategiji iz 1812. koju je osmislio car Aleksandar I, kada su Napoleonove trupe bile nadomak Moskve. Rusi su se tada odlučili povući i spaliti Moskvu, tako da su francuske trupe ušle u prazan i porušen grad. Napoleon je u svom izvještaju Moskvu opisao kao nenaseljivu ruinu i nakon mjesec dana se vratio u Pariz.

Druga vremena zahtijevala su drukčije metode. Shodno novom planu, svi umjetnici – od balerina do klaunova – trebali su dobiti bombe i pištolje, uz naređenje da ubiju njemačke generale koji od njih budu tražili sudjelovanje na proslavi nakon preuzimanja grada. Skladatelj Lev Knipper dobio je nalog da ubije Hitlera čim mu se za to ukaže prilika. Staljin i njegovi generali sklonili bi se u Samaru, ratno sjedište na Volgi, gdje bi već bilo dopremljeno Lenjinovo tijelo i ostala državna i nacionalna bogatstva. Sredinom listopada 1941, većina stanovnika Moskve bila je uvjerena da će njihov grad zauzeti njemačke trupe. Čak je i sovjetska tajna policija NKVD pripremila niz pamfleta. 'Drugovi, napustili smo Moskvu zbog neprekidnih napada Nijemaca. Ali ovo nije vrijeme za jadikovke. Moskva će biti oslobođena', pisalo je u letku Podzemnog partijskog komiteta prikazanom na izložbi.

Sovjetska vojska ipak se uspjela oduprijeti neprijatelju. Bitka za Moskvu, koja je trajala od listopada 1941. do siječnja 1942, suprotstavila je dvije ogromne vojske u tada najveći oružani sukob u povijesti čovječanstva. To je bio prvi veliki Hitlerov poraz i signal da će Njemačka izgubiti Drugi svjetski rat.