DO DALJNJEG U ZENIČKOM PRITVORU

Srbija uvjerena da će joj BiH izručiti Purdu

Bionic
Reading

Srbija je Bosni i Hercegovini uputila zahtjev za izručenje vukovarskog branitelja Tihomira Purde, potvrdio je zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine Bruno Vekarić. Vijest koju prenosi beogradski B92, uslijedila je netom nakon što je sa Suda BiH stigla potvrda da je Purdi produžen ekstradicijski pritvor

Srbijanski zahtjev za izručenjem uslijedio je nakon što je Hrvatska odbila zatražiti izručenje, a srbijansko tužiteljstvo je takvu odluku hrvatskih kolega primilo sa žaljenjem, kazao je Vekarić

'Ono što je važno reći je da smo mi u potpunosti ispoštovali dogovor iz Zagreba od prošle nedjelje, da smo dostavili onaj popis o kojem je bilo riječi tada i da smo čekali određeni rok kako je dogovoreno s državnim odvjetništvom da se on izjasni o predmetu Purda. Ukoliko bude izručen Srbiji mi pozivamo sve promatrače da gledaju taj proces koji će se odvijati kod nas i isto tako garantiramo svim osumnjičenima da će imati fer postupak ovdje', kazao je Vekarić.

'Srbija je u četvrtak posredstvom Ministarstva pravosuđa proslijedila zahtjev da se produži ekstradicijski pritvor Tihomiru Purdi do maksimalnog roka od četrdeset dana. Taj zahtjev upućen je kako bi se omogućilo da Srbija dostavi dokumentaciju

potrebnu za odlučivanje o Purdinu izručenju', potvrdila je netom prije produženje pritvora glasnogovornica Suda BiH Selma Hadžić.

Pojasnila je kako je Sud BiH danas donio odluku kojom se udovoljava zahtjevu iz Srbije i kojom je Purdi produžen pritvor u kojemu se nalazi od 5. siječnja, kada je po srbijanskoj tjeralici uhićen u BiH na graničnom prijelazu Orašje.

Tada mu je određen ekstradicijski pritvor od osamnaest dana, a on je sada produžen za još najviše dvadeset i dva dana, što je i maksimalni rok koliko takav pritvor u BiH može trajati.

Ukoliko do isteka tog roka Srbija Sudu BiH ne dostavi dokumentaciju koja je potrebna za odlučivanje o ekstradiciji, Purda bi automatski morao biti pušten na slobodu.

Srbijanska ministrica pravosuđa Snežana Malović u četvrtak je potvrdila da će Srbija tražiti Purdino izručenje ukoliko to ne učini Hrvatska.

Ako treba Ministarstvo pravosuđa ponuditi će pomoć

Ministarstvo pravosuđa, doznajemo, ne može samoinicijativno poslati nikakvu dokumentaciju Sudu BiH. Međutim, iz ministarstva nam je potvrđeno da je obrana Tihomira Purde upoznata sa izvođenjem novih dokaza, te da će ministarstvo ako to bude zatraženo iz Bosne i Hercegovine s tim upoznati i Sud BiH.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH) u četvrtak je objavilo kako Hrvatska od BiH neće tražiti Purdino izručenje jer je na temelju dokumentacije iz Srbije ocijenjeno kako nema osnova da se protiv njega pokrene kazneni progon.

Hini je u petak potvrđeno kako će Purda upravo na zahtjev DORH-a tijekom dana pred Tužiteljstvom BiH ipak dati iskaz u kojemu će se očitovati o optužbama koje mu stavlja na teret srbijansko pravosuđe.

To ročište će biti održano jer hrvatske vlasti nisu službeno izvijestile Sud BiH da odustaju od mogućeg zahtjeva za Purdino izručenje.

Iz izvora bliskih tužiteljstvu pri Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu neslužbeno doznajemo kako su u ovom tužiteljstvu uvjereni da će Bosna i Hercegovina izručiti Tihomira Purdu Srbiji. U Beogradu mu se jamči pošteno suđenje, i sve udruge koje su zainteresirane za njegovo praćenje su dobrodošle, kažu.

Izvor tportala blizak tužiteljstvu dodaje i kako je osječki Županijski sud, koji nije podigao optužnicu protiv Tihomira Purde, odbio saslušati svjedoke koje mu je Specijalni sud za ratne zločine ponudio u ovom predmetu.

Iako smo komentar činjenice da Srbija i dalje traži izručenje tražili i od ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, on se trenutno nalazi izvan zemlje, no odgovor je stigao iz nadležne uprave.

'Prema Sporazumu o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, ustupanje dokaza između Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije ne podrazumijeva odustanak od kaznenog progona, već svako od ovih tijela procjenjuje postojanje osnovane sumnje za pokretanje kaznenog postupka u skladu sa nacionalnim kazneno-postupovnim pravom i praksom', stoji u šturom odgovoru.