Vlasti u Beogradu pozvale su, u cilju smirivanja tenzija na jugu Srbije i etnički motiviranog nasilja na Kosovu, Albance u Preševskoj dolini da, sukladno zakonima, legaliziraju spomenik pripadnicima paravojne postrojbe Oslobodilačka vojska Preševa, Bujanovca i Medveđe (OVPBM), koji je uklonjen u nedjelju pa nalogu srbijanskog ministarstva pravosuđa, izvješćuju u srijedu beogradski mediji.
Predsjednik državnog Koordinacijskog tijela za jug Srbije Zoran Stanković pozvao je Albance s juga da 'sukladno zakonu podnesu zahtjev za legaliziranje spomenika' iz Preševa koji je u centru grada bio podignut pripadnicima OVPMB , navodi 'Blic'. Lokalni albanski političari još se nisu očitovali o ovoj ponudi.
'Spomenik iz Preševa nije uništen ni oštećen. Predstavnici Albanaca su rekli da još nisu podnijeli nikakav zahtjev za legaliziranje spomenika. Neka postupe po zakonu i nadležni organi će donijeti rješenje sukladno zakonskoj regulativi', istaknuo je Stanković, no nije odgovorio na pitanje gdje bi spomenik ponovno mogao biti postavljen dodajući da to nije u nadležnosti Koordinacijskog tijela već odgovarajućih institucija.
Pripadnici srbijanske žandarmerije uklonili su u nedjelju ujutro iz centra Preševa na jugu Srbije sporni spomenik bivšim pripadnicima OVPBM, koji su u studenome podigle lokalne vlasti i suborci OVPBM, a srbijanski premijer Ivica Dačić rekao da je Srbija pokazala dovoljno strpljenja, ali i poslala jasnu i čvrstu poruku da se zakon mora poštovati i da nitko nije jači od države.
U narednih 48 sati uslijedio je niz rušenja spomenika i oskvrnuća obiteljskih grobnica na pravoslavnim grobljima na Kosovu te rušenje spomenika žrtvama NOB-a iz 2. svjetskog rata u Vitini, zbog kojeg je suspendiran šef lokalne policijske postaje i njegova četvorica suradnika jer su nazočili vandalizmu, a nisu ga spriječili.
Episkop raško-prizrenski Teodosije, čija je episkopija na Kosovu, ocijenio je da situacija na Kosovu 'nije bila teža još od pogroma u svibnju 2004. godine' kad je u valu etnički motiviranog nasilja, u kojem su porušeni deseci kuća kosovskih Srba, oštećeno ili porušeno 35 crkava, a oko 4.000 Srba prisiljeno na iseljavanje.
'Europa ne smije dopustiti da se nakon toliko stoljeća ponovo pale križevi i uništavaju kršćanske svetinje i grobovi. Ovi nemiri su nanijeli duševnu bol Srbima i svim kršćanima koji gledaju ove slike, ali mnogo veću civilizacijsku i moralnu sramotu nanose kosovskim Albancima', rekao je episkop raško-prizrenski.
Vlada u Beogradu osudila je rušenje spomenika kao 'anticivilizacijski čin' i zatražila reakciju međunarodne zajednice, a rušenje nadgrobnih spomenika osudili su i kosovska predsjednica Atifete Jahjaga i premijer Hashim Thaci.
Veleposlanstva tzv. velike petorke u Beogradu - SAD, Velike Britanije, Italije, Francuske i Njemačke - objavila su zajedničko priopćenje u kojem se naglašava da su 'takvi akti u potpunosti neprihvatljivi' i zahtijeva kažnjavanje počinitelja.
Tirana je osudila uklanjanje spomenika u Preševu, ali i pozvala Albance da se suzdrže od nasilja, optuživši istodobno Beograd za 'albanofobiju' uz ocjenu da je 'rasističko antialbansko nasljeđe Slobodana Miloševića još živo i da dominira u službenoj politici Beograda'.
Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova uzvratilo je ocjenom da je 'taj rječnik ispod svakog dostojanstva' i da 'potiče destabilizaciju svih područja u kojima živi albanska manjina', što je, kako navodi MVP, 'u suprotnosti s ranijim uvjeravanjima albanskog premijera' da Albanija 'okreće novi list' u odnosima dviju zemalja.
