Srbija u četvrtak nizom komemorativnih skupova obilježava 23. obljetnicu početka zračnih udara NATO-a na tadašnju SR Jugoslaviju 1999., započetih nakon neuspjelih pregovora o prekidu sukoba i rješenju krize na Kosovu
Kao povod za napad na SRJ, NATO i međunarodna zajednica označili su humanitarnu katastrofu prouzročenu sukobima na Kosovu, optužujući režim Slobodana Miloševića, vojne i policijske snage, te paravojne postrojbe za progone i ubojstva kosovskih Albanca.
Zapovijed o napadima, u kojima je sudjelovalo 19 zemalja Zapada, izdao je tadašnji čelnik NATO-a Javier Solana, bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, što se smatra presedanom u povijesti Svjetske organizacije, kršenjem Povelje UN-a i međunarodnog prava.
vezane vijesti
Zračne udare NATO-a koji su trajali dulje od dva i pol mjeseca Srbija službeno naziva "agresijom NATO-a". Prema službenim podacima, tijekom bombardiranja vojnih i civilnih ciljeva i infrastrukture na području Srbije i Crne Gore, poginulo je oko 2500 ljudi, ranjeno je više od 12.500, a poginulo je ili nestalo 1008 pripadnika vojske i policije. Uzrokovani su i deseci milijarda dolara štete u razorenoj infrastrukturi,
Narativ o "agresiji NATO-a" ove je godine dodatno naglašen u kontekstu invazije Rusije na Ukrajinu, dok pojedini analitičari ocjenjuju kako ruski predsjednik Vladimir Putin za napad na Ukrajinu "samo koristi presedan NATO-a stvoren prije 23 godine".
U izbornoj kampanji za parlamentarne i predsjedničke izbore 3. travnja predstavnici i aktualne vlasti i oporbe na komemorativnim skupovima napade ocjenjuju kao "brutalnu agresiju NATO-a", uz ocjene da "pogubna politika tadašnjeg šefa države Slobodana Miloševića i njegovih sljedbenika koji su sada na vlasti, nisu opravdanje za uništavanje ljudskih života, infrastrukture i životne sredine u Srbiji".
Prvi put u novijoj povijesti meta je bila i jedna medijska kuća kad je NATO projektilom pogodio Radio-televiziju Beograd. Poginulo je 16 djelatnika RTS-a - novinara, snimatelja i tehničkog osoblja. U jednom od napada pogođeno je i veleposlanstvo Kine u kojem su poginula tri kineska novinara.
Zračni udari NATO-a okončani su poslije 78 dana potpisivanjem tzv. Kumanovskog sporazuma 9. lipnja 1999. nakon čega je uslijedilo povlačenje srpskih policijskih i vojnih snaga s Kosova, na čijem je teritoriju uspostavljena civilna misija Ujedinjenih naroda (UNMIK) i međunarodna vojna misija (KFOR).
Glavni tajnik NATO-a izdao je 10. lipnja 1999. zapovijed o prekidu bombardiranja, a tog dana je VS UN-a usvojio je Rezoluciju 1244, a na Kosovo je upućeno 37.200 vojnika u sastavu misije KFOR-a, iz 36 zemalja sa zadatkom da čuvaju mir i sigurnost te da osiguraju povratak izbjeglih i prognanih.
Srbija tu rezoluciju vidi kao međunarodno jamstvo teritorijalnog integriteta na Kosovu, premda su od proglašenja neovisnosti 2008. Kosovo priznale vodeće zemlje Zapada, te stotinjak članica UN-a, ali ne i Rusija, Kina, Vatikan, te pet članica Europske unije.
Po podacima agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR), Kosovo je od dolaska KFOR-a napustilo 230.000 Srba i nacionalnih manjina, a vratilo se 800.000 izbjeglih Albanaca.
Na središnjoj državnoj ceremoniji Dana sjećanja na žrtve NATO-a u četvrtak navečer u Kraljevu govorit će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
