O tome piše ruski neovisni list The Moscow Times, analizirajući što odlazak Vučića s vlasti znači za jednu od najbližih europskih partnerica Moskve. Iako je Srbija godinama održavala bliske odnose s Rusijom, ujedno je nastojala napredovati prema članstvu u Europskoj uniji. Vučić je balansirao između Bruxellesa, Moskve, Washingtona i Pekinga, a nova vlast sada mora odlučiti kako nastaviti tu politiku.

Na izvanrednim parlamentarnim izborima održanima 25. listopada Studentska lista osvojila je, prema preliminarnim rezultatima, 52,71 posto glasova i 140 od ukupno 250 zastupničkih mjesta. Koalicija okupljena oko Vučićeve Srpske napredne stranke osvojila je 39,17 posto glasova i 104 mandata.

Time je završeno više od desetljeća političke dominacije Vučića, koji je najprije obnašao dužnost premijera, a zatim predsjednika Srbije, s koje je odstupio u rujnu.

Studentski pokret izrastao je iz masovnih prosvjeda pokrenutih nakon urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu u studenome 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi. Prosvjedi su se s vremenom proširili na cijelu zemlju, okupljajući studente, profesore, poljoprivrednike, radnike, ratne veterane i druge građane nezadovoljne korupcijom i načinom upravljanja državom.

Kremlj poslao prvu poruku novoj vlasti

Moskva je na izborne rezultate reagirala opreznije nego što se možda očekivalo. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov pohvalio je Vučićev doprinos rusko-srpskim odnosima, ali je također rekao da se nada da će nova politička većina nastaviti suradnju s Rusijom.

'Želimo izraziti nadu da će te nove političke snage razumjeti da je suradnja s Rusijom u interesu Srbije jer joj donosi korist', poručio je Peskov. Dodao je da je Moskva spremna nastaviti razvijati odnose s Beogradom, ali i upozorio da je za takvu suradnju potreban obostrani interes.

No kako piše Tatyana Rybakova za The Moscow Times, stvarni odnos Kremlja prema novoj vlasti neće se mjeriti samo diplomatskim izjavama. Mnogo će više otkriti konkretni potezi Rusije u energetskom sektoru.

Prvi veliki test: NIS i ruski plin

Jedno od najvažnijih otvorenih pitanja je budućnost Naftne industrije Srbije, kompanije u većinskom ruskom vlasništvu koja upravlja jedinom rafinerijom nafte u zemlji, u Pančevu. Nakon što su Sjedinjene Države uvele sankcije zbog ruskog vlasništva nad NIS-om, Srbija se suočila s mogućnošću ozbiljnih poremećaja u opskrbi gorivom.

Rješenje se traži u prodaji ruskog većinskog udjela mađarskoj kompaniji MOL. Pregovori traju, a američke vlasti više su puta produljivale privremene dozvole koje NIS-u omogućuju nastavak poslovanja.

Rasplet tih pregovora pokazat će koliko je Moskva spremna surađivati s novim srbijanskim vodstvom. Pitanje je hoće li ruska strana pristati na prodaju pod prihvatljivim uvjetima ili će dogovor postati još jedno sredstvo političkog pritiska.

Ništa manje važno nije pitanje prirodnog plina. Srbija trenutačno kupuje ruski plin po povlaštenoj cijeni od približno 318 eura za tisuću prostornih metara, znatno ispod tržišne cijene u Europi. Takav je aranžman godinama bio jedna od važnih gospodarskih prednosti njezinih odnosa s Rusijom.

Međutim, postojeći dogovor istječe 31. prosinca, pa će nova vlast uskoro morati pregovarati o njegovu nastavku. Cijena koju Rusija bude ponudila mogla bi pokazati hoće li Moskva nastaviti pružati Srbiji povoljnije uvjete ili će energetske odnose prilagoditi novim političkim okolnostima.

Hoće li Srbija uvesti sankcije Rusiji?

Jedno od najosjetljivijih pitanja ostaje odnos prema ruskoj invaziji na Ukrajinu. Srbija se tijekom Vučićeve vladavine nije pridružila europskim sankcijama protiv Rusije, a takvu politiku prije izbora najavljivala je i Studentska lista. Ipak, njezini predstavnici sada ostavljaju prostor za širu raspravu o budućim vanjskopolitičkim odlukama.

Nositelj Studentske liste Ilija Srdanović u intervjuu za Radio Slobodna Europa 27. listopada potvrdio je da pokret ostaje predan europskim integracijama. Na pitanje bi li Srbija mogla preispitati stav prema sankcijama Rusiji, odgovorio je da o odnosima s drugim državama trebaju odlučivati građani kroz otvorenu javnu raspravu.

Neizvjesnost stvara činjenica da Studentska lista okuplja ljude vrlo različitih svjetonazora. Među njezinim pristašama nalaze se snažni zagovornici europskih integracija, ali i oni koji su skeptični prema Bruxellesu te se protive približavanju NATO-u ili priznavanju neovisnosti Kosova.

Zato bi usuglašavanje zajedničke vanjske politike moglo biti jedan od prvih ozbiljnih izazova buduće vlade.

Što će biti s desecima tisuća Rusa u Srbiji?

Političke promjene izazvale su zabrinutost i među ruskim državljanima koji su se posljednjih godina preselili u Srbiju, osobito nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Prema podacima koje navodi The Moscow Times, u Srbiji živi oko 60.000 ruskih emigranata s reguliranim statusom, a dio njih u zemlji boravi povremeno.

Srbija je mnogima postala privlačno odredište zbog relativno jednostavnog dobivanja boravišnih dozvola, mogućnosti poslovanja i činjenice da ruskim državljanima nisu bile potrebne vize za ulazak u zemlju.

Dolazak velikog broja stručnjaka, osobito iz IT sektora, pridonio je rastu tehnoloških tvrtki i proračunskih prihoda. Istodobno je povećana potražnja za stanovima, što je u pojedinim gradovima pridonijelo rastu najamnina i cijena nekretnina.

No položaj ruskih emigranata nije uvijek bio jednostavan. Neki od onih koji su javno prosvjedovali protiv rata u Ukrajini suočili su se s poteškoćama pri produljenju boravka, dok su drugi godinama čekali na srbijansko državljanstvo. Prema pisanju The Moscow Timesa, pojedinci su ostali i bez državljanstva nakon što su se odrekli ruskog, a njihov zahtjev za srbijansko nije bio riješen.

Vučić je nakon izbornog poraza pak izjavio da bi Srbija već na proljeće mogla uvesti vize ruskim državljanima. Takva odluka zasad nije donesena. No Crna Gora već je najavila uvođenje viza za Ruse od 1. studenoga, u sklopu usklađivanja svoje politike viza s Europskom unijom.

The Moscow Times piše da će nova srbijanska vlast teško odmah posvetiti veću pozornost položaju ruskih emigranata jer je čekaju mnogo hitniji problemi.

Može li nova vlast nastaviti Vučićevo balansiranje?

Studentsku listu sada očekuje sastavljanje vlade, izgradnja političke organizacije i provedba reformi koje je obećala biračima. Među prioritetima su borba protiv korupcije, reforma pravosuđa i sigurnosnih službi te suzbijanje stranačkog zapošljavanja u javnom sektoru.

Dodatni je izazov nedostatak političkog iskustva mnogih budućih zastupnika. Na listi su liječnici, sveučilišni profesori, odvjetnici, umjetnici i aktivisti, no vođenje ministarstava i državnih institucija zahtijevat će drukčije vještine od onih koje su bile potrebne za organiziranje prosvjeda.

Usto će nova vlast morati definirati odnose s četiri važna međunarodna partnera: Europskom unijom, Kinom, Sjedinjenim Državama i Rusijom. Vučić je godinama nastojao održavati dobre odnose sa svima, koristeći gospodarske i političke prednosti koje mu je takva politika donosila.

Nova većina nasljeđuje iste vanjskopolitičke izazove, ali bez njegove dugogodišnje mreže osobnih odnosa s međunarodnim čelnicima.

Zato, piše The Moscow Times, nema mnogo razloga očekivati naglo pogoršanje srpsko-ruskih odnosa, barem u početku. Povijesne veze, energetska ovisnost i političke podjele unutar same Srbije i dalje govore u prilog nastavku suradnje.

No postoji i drugi scenarij: da Moskva, nezadovoljna gubitkom pouzdanog partnera, sama počne narušavati odnose koje želi sačuvati. U tom slučaju sudbina nekadašnjeg slogana o 'braći zauvijek' neće ovisiti samo o novoj vlasti u Beogradu, nego i o odlukama koje će se donositi u Kremlju.