AUTONOMNA ŽENSKA KUĆA

Splitsko-dalmatinska županija bez skloništa za zlostavljane žene

13.05.2011 u 16:36

Bionic
Reading

Od početka ovog mjeseca Split i cijela Splitsko-dalmatinska županija su ostali bez sigurne kuće za zlostavljane žene i djecu. Autonomna ženska kuća koju je dosad uspješno vodila udruga Mirta je zatvorena zbog problema s financiranjem

Na poraznu činjenicu da u čitavoj Dalmaciji od Dubrovnika do Zadra više nema skloništa za žene i djecu koji trpe obiteljsko nasilje danas u Splitu u prostorijama stranke SDP su upozorile Gordana Sobol, zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Foruma žena SDP-a, Sandra Mitrović Nikšić, članica predsjedništva Foruma žena SDP Andrea Vrgoč, županijska vijećnica SDŽa i Aida Batarelo, gradska vijećnica.

Na konferenciji za medije Gordana Sobol je naglasila da je problem financiranja konstanta i da nije organiziran model prema kojem bi se moglo pružiti adekvatnu zaštitu za žrtve nasilja. Sobol tvrdi da se problem treba rješavati na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini jer nevladine udruge ne mogu prikupiti dovoljno sredstava.

Aida Batarelo
je naglasila da je Grad Split odlučio štedjeti na pomoći za sigurnu kuću i time su zakinuli najnezaštićenije. Andrea Vrgoč je rekla da ni županija ne sudjeluje u financiranju sigurnih kuća, premda korisnice zaštite nisu samo iz gradova, nego iz čitave Dalmacije. Vrgoč je duhovito istaknula da se bez kolebanja izdvoji i do 100 tisuća kuna za igralište za balote, ali ne i za sigurnu kuću.

'Izvještaji iz policije za ovu godinu su porazni, obiteljsko nasilje je u velikom porastu za 15 posto, a 78 posto žrtava obiteljskog nasilja su žene. Jučer se u Fažani dogodio ponovo jedan tragičan slučaj i jedna žena je smrtno stradala', dodala je Vrgoč

Sandra Mitrović Nikšić je napomenula da treba nastaviti s radom autonomne kuće i zbog činjenice da volonteri koji pomažu ženama imaju dugogodišnje iskustvo u svom važnom poslu. Na kraju je zastupnica SDP-a Gordana Sobol zaključila da bi financiranje zaštite zlostavljanih žena i djece u Hrvatskoj godišnje koštalo ukupno oko 10 milijuna kuna.

'Tih 10 milijuna kuna su sitniš u odnosu na golemi novac koji se opljačkao u Hrvatskoj posljednjih godina i zaista treba poduzeti odlučne korake da se to riješi. Argument o netransparentnosti financiranja sigurnih kuća ne stoji jer se to može dnevno provjeriti', zaključila je Sobol.