U dosada najcjelovitijem pregledu stanja u sektoru obnovljivih energija, uz izuzetak bioenergije, UN je procijenio da bi se primjena takvih izvora do 2050. mogla proširiti od tri do 20 puta.

Dokument će biti objavljen 9. svibnja a pripremljen je za sastanak Međunarodnog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji će biti održan od 5. do 13. svibnja u Abu Dhabiju.

'Troškovi povezani s većinom tehnologija za upotrebu obnovljivih izvora energije padaju a očekuju se i značajna dodatna tehnička poboljšanja', stoji u nacrtu IPCC-ova dokumenta koji je dan na uvid Reutersu a temelji se na procjeni 164 moguća scenarija.

'Očekuje se daljnje smanjenje troškova, što bi rezultiralo većim potencijalom za uspješno ublažavanje klimatskih promjena i ublažilo bi potrebu za političkim mjerama usmjerenim na brzu primjenu' tih tehnologija, stoji u dokumentu.

U dokumentu se također navodi da većina scenarija ukazuje na 'značajnu učestalost primjene obnovljivih izvora energije do 2030., 2050. i nakon toga'.

U 2008. iz obnovljivih se izvora proizvodilo oko 12,9 posto svjetske ponude primarne energije, uz dominaciju bioenergije s udjelom od 10,2 posto. Slijedila je hidroenergija, te energija vjetra, geotermalna, solarna i energija oceana.

Predviđeno širenje obnovljivih izvora vjerojatno će se nastaviti čak i ako se ne budu poduzimale nove mjere za promociju smanjenog oslanjanja na fosilna goriva, koje su sastavni dio UN-ove borbe protiv klimatskih promjena, procjenjuju autori dokumenta.

Analiza scenarija pokazala je također da bi se primjenom obnovljivih izvora energije u razdoblju od 2010. do 2050. mogla ostvariti kumulativna ušteda ugljičnog dioksida u rasponu od 220 do 560 milijardi tona. Usporedbe radi, u referentnom je scenariju za isto razdoblje kumulativna emisija štetnih plinova povezana s upotrebom fosilnih goriva procijenjena na 1.530 milijardi tona.

U četiri ilustrativna scenarija svjetska su ulaganja u obnovljive izvore u istom desetogodišnjem razdoblju procijenjena na 1.360 milijardi do 5.100 milijardi dolara.