Vlada Zorana Milanovića ima uglavnom loša iskustva s Ustavnim sudom, ali s ovotjedne sjednice uputila mu je dva zahtjeva za ocjenu ustavnosti, piše Novi list. Jedan zahtjev odnosi se na ocjenu ustavnosti izmjena Statuta grada Vukovara, a u drugom Vlada traži od Ustavnog suda da procijeni smije li se neka ulica zvati '10. travnja'
Ministarstvo uprave, piše Novi list, 4. prosinca obustavilo je primjenu Odluke općinskog vijeća Čačinaca, temeljem koje je 11. travnja 1997. godine ulica koja se dotad zvala 21. novembra, u spomen na Dan ustanka u toj općini, dobila ime Ulica 10. travnja.
Vlada je taj potez odlučila provjeriti na Ustavnom sudu, premda je ulica u naselju Slatinski Drenovac preimenovana općim aktom, a ne statutom općine. Ustavni sud je prošle godine odvojio postupak nadzora općeg akta od postupka nadzora statuta, na način da je za prvi nadležan Visoki upravni sud, a za drugi oni sami. Vlada se ipak, slijedeći sugestiju Baukovog ministarstva, ovom prilikom obratila Ustavnom sudu.
Dakle Ustavni sud će prvo morati odlučiti je li uopće nadležan. U Banskim dvorima smatraju da se Jasna Omejec i kolege ne mogu proglasiti nenadležnima zato što je ime ulice '10. travnja' 'protivno Ustavu i zakonu'. Razlog je činjenica da je tog dana 1941. godine osnovana Nezavisna Država Hrvatska, 'čije je veličanje u suprotnosti s ustavnim i pravnim poretkom Republike Hrvatske'.
Pritom se u Ministarstvu uprave pozivaju na izvorišne osnove Ustava, kao i na Deklaraciju o antifašizmu koju je Sabor donio 13. travnja 2005. godine.
U preambuli Ustava, koju je 1990. osobno pisao Franjo Tuđman, navodi se da su temelji hrvatske državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata, 'nasuprot proglašenju NDH', u odlukama ZAVNOH-a i potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske 1947. A kako je svatko dužan držati se Ustava, ističe se u zahtjevu Ministarstva uprave, to vrijedi i za upravna tijela u spomenutoj općini u Virovitičko-podravskoj županiji.
Što se tiče saborske Deklaracije donesene povodom 60. obljetnice pobjede nad fašizmom, u njoj se potvrđuje 'antifašističku, demokratsku utemeljenost i opredijeljenost Republike Hrvatske i hrvatskog društva'.
'NDH je osnovana na inicijativu nacionalsocijalističke Njemačke i fašističke Italije. Utemeljena je na postavkama fašizma, nije bila međunarodno priznata izvan okvira ratom uvjetovane njemačke i talijanske utjecajne sfere, a njena uspostava značila je vezivanje Hrvatske uz fašističke sile i prenošenje fašističkog modela organizacije vlasti i političke prakse Njemačke i Italije u Hrvatsku, uz nazočnost njemačkih i talijanskih vojnih snaga. Stoga se davanjem značaja datumu 10. travnja u potpunosti anuliraju nastojanja Republike Hrvatske za afirmacijom temeljnih vrijednosti antifašizma, a koja su ugrađena u Ustav', pišu u podnesku kojim Ministarstvo uprave i Vlada pozivaju Ustavni sud da se očituje o Ulici 10. travnja.
'Ako to ustavni suci učine, bilo bi to važno i zbog 'Za dom spremni' i nekih drugih stvari kojim se i u zadnje vrijeme intenzivno bavi hrvatska javnost. Bilo bi jako dobro kad bi oni postavili neku granicu', objašnjavaju u Ministarstvu uprave.
