Opunomoćenici brodogradilišta 3. maja su predali podneske sa specificiranim imovinsko-pravnim zahtjevima, kojima traže da tvrtka Alpha Adriatic isplati 4,6 milijuna eura štete s kamatama, zatim da optuženi Dragutin Pavletić i Zdravko Pliško nadoknade 3,7 milijuna eura, a Pavletić i Alpha Adriatic još 2,3 milijuna eura s kamatama.

Od Marinka Brgića, Veljka Grpca, Silvana Kranjca, Domagoja Klarića i Elvisa Pahljine traže nadoknadu štete od 12,6 milijuna eura te još 3 milijuna eura od Brgića, Grpca, Gianija Rossande i Maksimilijana Percana.

Sutkinja Damira Delost ukazala je da se dio zahtjeva odnosi na razdvojeni postupak, za koji je nastavak rasprave zakazan za 15. veljače.

Prvi je u ponedjeljak svjedočio Vedran Šugar koji je od 2005. bio rukovoditelj odjela kalkulacija u Uljanik Brodogradilištu. Opisao je postupak upita i nuđenja gradnje brodova, kazavši da se nakon osnovne kalkulacije u završnoj fazi radila ugovorna kalkulacija.

Rekao je da su se četiri broda gradila kako bi se, nakon što prođe kriza, mogla nastaviti normalna proizvodnja te da je brodogradilište te brodove gradilo za sebe s namjerom da ih proda, a da tadašnja Uljanik plovidba nije utjecala na odabir projekta.

Svjedok: Cijena veća od one u ugovornoj kalkulaciji

Na pitanje tužitelja, potvrdio je da je cijena u osnovnoj kalkulaciji, nakon što je unio dobivene parametre, bila veća od cijene u ugovornoj kalkulaciji.

Prema podacima sa suda, u veljači je predviđeno ispitivanje 12 svjedoka, a nakon Šugara trebali bi svjedočiti još Tatjana Pudelko, Amra Pende, Bojan Blagonjić, Aldo Poldrugo, Aleksandar Budisavljević, Livio Cossetto, Igor Budisavljević, Janez Zevnik, Ante Lucić, Ruđer Friganović i Karlo Radolović.

Suđenje u slučaju Uljanik počelo je u prosincu lani kada su se svi optuženi izjasnili da se ne osjećaju krivima. Trinaest optuženika, uglavnom bivših čelnih ljudi Uljanika, optuženo je zbog gospodarskog kriminala kojim je počinjena šteta od oko119 milijuna eura.

Sudsko vijeće je u siječnju odlučilo da se, zbog ekonomičnosti i svrhovitosti, postupak razvoji i posebno dovrši za kaznena djela iz tri od ukupno sedam točaka optužnice. Riječ je o točkama koje se odnose na poticanje za ugovaranje pozajmice, subvencijsku prijevaru te na stjecanje nezakonite koristi na štetu 3. maja.

Prije razdvajanja postupka, optužnicom su obuhvaćeni prvookrivljeni bivši član uprave pulskog brodogradilišta Uljanika Marinko Brgić te još 11 bivših čelnika Uljanika i riječkog brodogradilišta 3. maja. Trinaestooptužena je tvrtka Uljanik plovidba iz Pule, koja je kasnije promijenila ime u Alpha Adriatic. Uz prvookrivljenog Brgića, drugookrivljeni je bivši direktor Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić, trećeokrivljeni bivši član uprave Uljanika Veljko Grbac, a četvrtookrivljeni bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Giani Rossanda.

Slijede bivši predsjednik uprave Uljanik grupe Anton Brajković, bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc, bivši direktori 3. maja Zdravko Pliško i Maksimilijan Percan, tadašnji direktor Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, direktor Uljanik Shipmanagmenta Darko Šorc, bivši direktor 3. maja Domagoj Klarić i bivši direktor Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan.

Presuda bi trebala biti donesena do sredine 2025.

Optužnicom se Brgiću, Pavletiću, Grpcu te još trojici okrivljenika stavlja na teret da su od siječnja 2010. do sredine studenoga 2016. u Puli ugovorili gradnju četiri broda za prijevoz rasutih tereta, tzv. bulk carriera, po cijeni znatno nižoj od obračunatih planiranih troškova proizvodnje iako su bili svjesni da će rezultirati teško nadoknadivim gubitkom u poslovanju društva.

Optužnicom je obuhvaćen i ugovor o kupnji dionica dviju inozemnih kompanija, bez prethodne procjene vrijednosti. Tim su ugovorom i izjavom o prijeboju zatvorena potraživanja koja je 3. maj imao kao podizvođač na izgradnji triju brodova.

U optužnici je i sklapanje ugovora 3. maja i Uljanika o kupoprodaji postrojenja tzv. panel linije za kojom riječko brodogradilište nije imalo potrebe.

U razdvojenom postupku, Pavletića se tereti da je s ciljem da za svoju tvrtku nezakonito pribavi novac od 3. maja, koji je kao korisnik državnih potpora bio dužan pridržavati se pravila o državnim potporama, zatražio kratkoročnu pozajmicu. Tu pozajmicu je 3. maj, bez odluke nadzornog odbora, odobrio pa je zaključen ugovor o kratkoročnom zajmu, a vraćen je manji dio novca.

Pavletiću se stavlja na teret i da je s nakanom da za svoju tvrtku nedopušteno iskoristi sredstva državne potpore, koje je bio obvezan proslijediti 3. maju, zadržao za svoju tvrtku.

Optužnica je podignuta 2020. Optužno vijeće Županijskog suda u Rijeci potvrdilo ju je lani u veljači, a prema sudskom rješenju presuda bi trebala biti donesena do sredine 2025.