GEOPOLITIČKA ANALIZA

Show pod Macronovom palicom otkrio je mnoge pukotine G7: Kakvi su stvarni učinci sastanka svjetskih moćnika?

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 27.08.2019 20:31
  • Objavljeno 27.08.2019 u 20:31
G7 / Marta Zorko

G7 / Marta Zorko

Izvor: EPA / Autor: IAN LANGSDON / POOL

Dojmovi s netom okončanog samita G7, skupine gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta, još se nisu slegli, a već se naziru prvi učinci kako javno prezentiranih, tako i neizgovorenih odluka sedmorice svjetskih moćnika. Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je danas svojim diplomatima da moraju preispitati veze s Rusijom jer 'odgurnuti Rusiju daleko od Europe bila bi velika pogreška', a savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Bolton doputovao je u Kijev, u kojem će se premijerno sastati s novim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Stručnjakinja za geopolitiku Marta Zorko za tportal analizira najvažnije poruke s ovogodišnjeg, iznimno zanimljivog samita održanog u mondenom francuskom ljetovalištu Biarritzu

Imajući u vidu optimistične najave njemačke kancelarke Angele Merkel o trgovinskom sporazumu između Europske unije i SAD-a, postignuti dogovor Macrona i američkog predsjednika Donalda Trumpa o prekidu spora koji je nastao zbog francuskog oporezivanja velikih internetskih kompanija, kao i pomirljiv Trumpov ton o Iranu i Kini, može li se zaključiti da je na samitu G7 postignuto i više od očekivanog?

Marta Zorko, izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti, smatra da je to zasigurno više nego se očekivalo, uzevši u obzir prošli samit, naprasno završen bez dogovora.

'Ovaj optimističan ton i najava niza budućih sporazuma ukazuju na usklađivanje stavova, uvjetno rečeno, Zapada zbog čitavog niza spornih pitanja, narušenih i zbog različitih interesa neusklađenih. Ipak, otvaranje niza pitanja bez dogovorenih konkretnih mjera uključuje vremensku komponentu od nekoliko mjeseci da se uistinu vide potencijalni rezultati samita. Ukoliko izrečene namjere o završetku trgovinskog rata SAD-a i Kine dovedu do trgovinskog sporazuma ili se dogodi sastanak na vrhu na relaciji SAD-Iran, u tom ćemo trenutku moći tvrditi da je samit uspio. Do tada je uspjeh u plasiranju narativa o jedinstvu i usklađenosti stavova najrazvijenijih zemalja svijeta', upozorava Zorko, dodajući da je to također svojevrstan uspjeh - ali samo na deklarativnoj razini.

Upravo je iznenadni dolazak iranskog šefa diplomacije Muhameda Džavada Zarifa na razgovore na marginama G7 ukrao pažnju medija i potaknuo nadu da će se ubrzati približavanje Washingtona i Teherana. Zarifovo ukazanje u Biarritzu popraćeno je, međutim, dvojnom reakcijom SAD-a; iz Bijele kuće prvo je rečeno da je to bilo 'iznenađenje', da bi Trump naknadno rekao da je Macron tražio njegov pristanak za taj dolazak.

  • +6
  • +3

Susret svjetskih lidera na samitu G7

Izvor: EPA / Autor: LUDOVIC MARIN / POOL

'Bez obzira je li poziv bio iznenađenje ili ne, itekako je koristan. U ovom je slučaju Macron odradio posredničku ulogu koja je bila jedina mogućnost da SAD i Iran ponovno sjednu za stol. Nakon što je prošle godine Trump istupio iz nuklearnog sporazuma s Iranom i nametnuo čvrste sankcije ovakva posrednička akcija omogućuje objema stranama početak razgovora bez gubitka početnih pregovaračkih pozicija inicijacijom susreta. Ukoliko potencijalni pregovori, ako ih bude, pođu u bilo kojem smjeru koji ne odgovara SAD-u ili Iranu, neće biti krivaca za neuspjeh ili potencijalnih osuda zašto se u pregovore uopće krenulo ili će se krivac tražiti u Macronu. To je odlična pregovaračka pozicija bez odgovornosti za obje strane i zato mi se čini kako je ipak unaprijed bio dogovoren', analizira Zorko, a koja, između ostalog, na FPZ-u predaje predmet Suvremena geopolitika i sigurnost.

Ide li, po njezinu sudu, izostanak Rusije s G7 na mlin savezu Moskve i Pekinga? Bi li prisustvo Rusije, pa i Kine - sve su glasnija mišljenja da ulaznicu na samit najvećih gospodarskih sila treba dobiti i Peking - samo zakompliciralo raspravu i odlučivanje?

Profesorica Zorko konstatira da izostanak Rusije, iako se na Trumpovu inicijativu raspravljalo o ponovnom pozivu Moskve, ima svoje jasne i teško premostive razloge - barem iz perspektive europskih zemalja.

'Neki oblik rješavanja ukrajinske krize predstavlja minimum za takvu pozivnicu i to je jasno svima oko stola. Potencijalna rasprava o pozivu Putinu na idući samit ima kao cilj umirivanje Moskve, kao što je imala i prvotna pozivnica, kada se ovaj forum nazivao G7 plus 1. Nemojmo zaboraviti to da se Rusija u ovom elitnom društvu našla iz geopolitičkih, a ne ekonomskih razloga. Što se Kine tiče, eventualna pozivnica otvara čitav niz dodatnih pitanja, kao što su usuglašavanje i mogućnost dogovora unutar foruma, ali i potencijalno nezadovoljstvo ostalih zemalja rastućih ekonomija', napominje Zorko.

  • +11
  • +8

Samit G7

Izvor: EPA / Autor: Ian Langsdon/POOL

Podsjeća da je još devedesetih godina prošlog stoljeća utjecajni politolog i američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Zbigniew Brzezinski, imajući u vidu tadašnje geopolitičke odnose moći, zagovarao proširenje na G10.

'Središnja teza ovog znanstvenika bila je da ukoliko Rusija bude primljena u klub, to moraju biti i ostale države BRIC (Brazil, Indija i Kina), u kojima se nalazi glavnina svjetske populacije. Tom bloku država pridružuje se kasnije i Južnoafrička Republika, a trenutnim procjenama potencijalne globalne geoekonomske moći - i niz azijskih država. U tom se slučaju postavljaju pitanja ozbiljne revizije ovog foruma ili pak pitanje koja je finalna brojka potencijalnog članstva s obzirom na različite kriterije moći i brzinu promjena globalnog geopolitičkog poretka', rezonira Zorko.

Koja je važnost usuglašavanja 'Inicijative za Amazoniju', bez obzira na odbijenicu brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara da prihvati međunarodnu pomoć u gašenju požara u Amazoniji?

>>> Bolsonaro otkantao Macrona u vezi spašavanja Amazonije: Brazil nije ničija zemlja

'Reakcija je jednim dijelom razumljiva upravo zbog ranije navedenog uključivanja/neuključivanja određenih država u 'svjetske sile' ili elitu. Usuglašavanje oko ovog pitanja je važno, ali nemojmo zaboraviti kako je ono dio djelovanja u kriznoj situaciji, a ne djelovanja na prevenciji ili dugoročnom upravljanju. Pitanje zaštite okoliša je puno veće i zahtjevnije od 20 milijuna dolara i nekoliko kanadera. Kako bilo, usuglašavanje bi mogao biti prvi korak prema volji za postavljanjem pitanja okoliša na vrh političke agende. Ipak, ponavljam, jedno je financijski pomoći u kriznom trenutku, a sasvim drugo je financijski dugoročno ulagati u prevenciju ili infrastrukturu ili se pak odreći vlastite ekonomske dobiti u korist većeg dobra', poručuje Zorko.

  • +31
  • +28

Požar u Amazoniji

Izvor: EPA / Autor: Joedson Alves

Kako stručnjakinja ocjenjuje ulogu i nastup britanskog premijera Borisa Johnsona na samitu; je li dao naslutiti da će biti tvrd orah oporbenim laburistima u borbi protiv Backstopa i za provedbu Brexita do 31. listopada?

'Nastup i izjave su pokazali da i ukoliko postoji plan za Brexit, on ga nije još spreman objaviti. Odnosno, još uvijek nije izvjesno koji će se od scenarija dogoditi. Ono što je izvjesno je da se i dalje radi o igrama moći i međusobnim prozivanjima dviju strana. Naime, kako donosi The Guardian, na izjave novinarima hoće li doći do No-Deal-Brexita (tvrdog ili grubog razdruživanja bez dogovora), Johnson odgovara da za to treba kriviti isključivo EU. Bez konkretnog odgovora prozivanje dviju strana za krivicu i dalje traje', kaže Zorko, dodajući da je zanimljivo to što, bez obzira na Brexit, 'europski tronožac' i dalje ima usklađene stavove prema globalnim pitanjima, poput čvrstog suprotstavljanja ponovnoj pozivnici Rusiji.

Konačno, koliko je važna uloga domaćina na samitu G7 i je li Macron sada po svom utjecaju definitivno prerastao u 'novu Angelu Merkel'? Čini se da je Macron primirio i samog Trumpa te on nije štedio na komplimentima pa je tako njemačku kancelarku nazvao 'briljantnom ženom', a kineskog predsjednika 'izvrsnim vođom'. Iako je izostao sa susreta o klimatskim promjenama i bioraznolikosti, američki predsjednik smatrao je potrebnim naglasiti da je on zapravo 'zaštitnik okoliša', iako 'brojni ljudi to ne shvaćaju'.

Profesorica Zorko ne želi komentirati izjave i komplimente predsjednika Trumpa jer se, kako kaže, pokazalo da znaju biti u nesuglasju s djelima.

'Isto tako ne smatram da je Macron preuzeo ulogu Merkel, već je jako dobro odradio ulogu domaćina. Iskoristio je poziciju da nametne pitanja koja su Francuskoj od važnosti i da se postavi kao globalni posrednik. To bi teško učinio da se samit održavao negdje drugdje, a posebice, recimo, u Njemačkoj. I Njemačka i Francuska su okosnice 'europske' Europe, a skorašnji Brexit objašnjava potencijalne pokušaje pozicioniranja u tim novim okolnostima vakuuma moći, u kojima tronožac odlučivanja u EU postaje balans (ili disbalans) Njemačke i Francuske', zaključuje Zorko.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!