Šef OECD-a Mathias Cormann boravio je u Hrvatskoj, gdje je predstavio ekonomsko izvješće te organizacije, ali i naglasio što još trebamo popraviti da bismo bili punopravni član. Istaknuo je da je postignut velik napredak, ali da sad treba posvetiti pažnju zadanim preporukama
Glavni tajnik Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), Mathias Cormann stigao je u Zagreb na pragu priključivanja Hrvatske toj organizaciji. Proces je to koji traje već četiri godine i ulazi u svoju tehničku fazu.
"Dvadeset od 25 odbora za mjere OECD-a izdalo je pozitivno službeno mišljenje. Što se tiče stanja gospodarstva, Hrvatska je znatno napredovala u rastu prihoda i životnog standarda, BDP-a po stanovniku u prošlih 10 godina. Raste usklađenost s OECD-ovim razinama BDP-a. 2015. iznosio je 62 posto, a 2025. iznosio je 81 posto. Hrvatska je na dobrom putu. Ali donijeli smo i nove preporuke o tome kako se može još poboljšati, rekao je Cormann za HRT.
Kako bi se priključila OECD-u, Hrvatska mora ispuniti još nekoliko koraka, upozorio je šef te organizacije.
"Ostalo je još pet odbora koji moraju završiti rad i oni moraju izdati službeno pozitivno mišljenje. Te odluke donose stručnjaci iz svih zemalja članica i to konsenzusom. To su odbori za upravljanje državnim poduzećima, korporativno upravljanje, trgovinu, ulaganje i gospodarski razvoj. Neki od tih procesa već dobro napreduju. Trenutačno namjeravamo objaviti zaključke, iznijeti prijedlog da pozovemo Hrvatsku da se pridruži OECD-u prije sastanka Vijeća ministara u lipnju ove godine", pojasnio je Cormann.
vezane vijesti
Preporuke za Hrvatsku
Naglasio je da taj proces, iako je praktički pri kraju, neće biti lak, jer je širina zahvata u brojne resore zbog tog pristupanja velika.
"Najveći izazov je to što se radi o procesu koji se proteže kroz vladu, javne politike, sve gospodarske, socijalne, ekološke mjere, od natječaja do ulaganja, trgovine, regionalnog razvoja, do obrazovanja, okoliša, zdravlja, socijalnih mjera. Revidirali smo svaki aspekt tih politika. Procijenili smo koliko Hrvatska slijedi standarde i najbolju praksu OECD-a. Donijeli smo preporuke oko toga što bi trebalo poboljšati da se Hrvatska uskladi s međunarodnim najboljim praksama. Hrvatska je u zadnje četiri godine bila jako dobra. 20 od 25 odbora reklo je da je Hrvatska spremna", ponovio je.
OECD je izdao i svoje ekonomsko izvješće u kojem stoje preporuke za Hrvatsku. Poglavito se to tiče fiskalne održivosti, naročito po pitanju sudjelovanja na tržištu rada, ali i mirovinskog sustava,
"Naglašavamo fokus na fiskalnoj održivosti. Tu imamo neke konkretne prijedloge. Fokusiramo se na potrebu za poboljšanjem rasta produktivnosti, ujedno privlačenjem novih ulaganja. Pristupanje OECD-u može pomoći u tome. Fokusiramo se i na velik postotak sve starijeg stanovništva te što to znači s obzirom na rast, ali i pritiske na proračun. Hrvatska treba poraditi na tome kako bi potaknula sudjelovanje na tržištu rada svih radnika. No i mirovinski sustavi trebali bi biti financijski održivi na srednji i dugi rok. A donijeli smo i preporuke oko optimizacije klimatske tranzicije", dodao je.
Što dobivamo s OECD-om?
Najvažnije je pitanje što će Hrvatska dobiti članstvom u OECD-u. Šef te organizacije naglasio je važnost standarda i međunarodne suradnje.
"Prvo, imamo standarde donesene na temelju dokaza. Postupamo u skladu s najboljim praksama koje su pomogle oblikovati hrvatski plan reformi kada je riječ o usklađivanju s međunarodnim najboljim praksama. To pomaže u jačanju rasta, prihoda, životnog standarda. To je ključni cilj. Ulagači vide da se Hrvatska obvezala na usklađivanje s međunarodnim najboljim praksama i standardima OECD-a. To će im dati samopouzdanje i ojačati izravna strana ulaganja. No Hrvatska će dobiti i glas za stolom tržišnih gospodarstava. Tu su SAD i gospodarstva članica G7, ali i 31 tržišno gospodarstvo svjetskih demokracija. Sudjelovat će u donošenju politike oko ključnih pitanja današnjice. Znači, imamo pristup mjerama na temelju dokaza, učenje od kolega, platformu za dijalog s nekim važnim zemljama diljem svijeta", rekao je Cormann.
Dodao je da OECD želi "ojačati rast produktivnosti kako bismo potaknuli srednji i duži gospodarski rast, što rezultira rastom prihoda i životnog standarda. Želimo poduprijeti članove i osigurati uspješnu digitalnu transformaciju gospodarstva povezanu s UI-jem. Želimo i dalje raditi na klimatskoj tranziciji na ekološki učinkovit i gospodarski odgovoran način", poručio je i dotaknuo se turbulencija u globalnoj trgovini.
"Otvorena tržišta i trgovina u skladu s pravilima rezultirali su znatnim porastom prihoda i životnog standarda. Izvoz je važan dio vašega gospodarstva. Gledat ćemo kako se možemo pozabaviti problemima, kako međunarodni trgovinski sporazumi mogu biti pošteniji, ali da pri tome sačuvamo gospodarske prednosti otvorenih tržišta i trgovine u skladu s pravilima. U tom kontekstu, na Vijeću ministara u lipnju usredotočit ćemo se na to kako industrijske i trgovinske politike mogu što bolje supostojati na korist ljudi diljem svijeta", zaključio je Cormann.
