O tome su u HRT-ovoj emisiji 'Otvoreno' raspravljali ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, bivši ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, predsjednik Mosta Nikola Grmoja te zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša.

Nakon odustajanja Tabak Grupe aktivira se 'opcija B'

Budiša je rekao da će Fond, nakon što je Tabak Grupa odustala od uklanjanja 650 tona neopasnog otpada iz Gospića, u dogovoru s Vladom primijeniti alternativno rješenje. 'Vrlo skoro, čak možda i sutra, saznat ćete o čemu se radi', rekao je Budiša, ne želeći otkriti detalje. Poručio je tek da bi sanacija trebala početi vrlo brzo.

Ministrica Vučković kazala je da su se stekli uvjeti za primjenu interventnih mjera prema članku 11. Zakona o gospodarenju otpadom. Precizniji rokovi trebali bi biti poznati tijekom sljedećih dana. 'Imamo rješenja', poručila je Vučković.

Podsjetila je da je Vlada još u srpnju prošle godine izmijenila Plan gospodarenja otpadom nakon što je osigurala sredstva za pokretanje nekoliko projekata koji su nakon javnog poziva ocijenjeni prioritetnima. Riječ je o lokacijama onečišćenima nezakonitim aktivnostima u Gospiću, Poznanovcu, Samoboru, Pazinu i Benkovcu.

Benkovac sljedeći na redu

Za lokacije u Pazinu i Samoboru već su izrađeni planovi sanacije jer su se ondje pripremne aktivnosti mogle odmah pokrenuti, rekla je Vučković. Na drugim lokacijama to nije bilo moguće zbog istraga i drugih postupaka pa su aktivnosti započinjale postupno, nakon što su se za njih stekli uvjeti.

Sljedeći je na redu Benkovac. Vučković je najavila da će tijekom sljedećih dana, u skladu sa zakonom, biti donesena službena odluka o sanaciji te lokacije. U njoj bi trebali biti navedeni podaci o vrstama otpada i procjene izrađene na temelju vještačenja.

Budući da je riječ o različitim vrstama otpada, njegove količine i sastav zasad se mogu samo procijeniti, a tijekom sanacije bit će potrebne dodatne analize.

'Sada imamo dovoljno informacija da, kao i u drugim slučajevima, započnemo sanaciju. Stanovnici Benkovca i Zadarska županija tijekom sljedećih dana mogu očekivati odluku u kojoj će biti predstavljen naš osnovni plan', rekla je Vučković.

Grmoja: Kako je 1700 kamiona otpada prešlo granicu?

Nikola Grmoja ocijenio je da rasprava o spalionicama i mogućem osnivanju 'zelene policije' skreće pozornost s ključnog problema – kako je nezakonito odlaganje otpada uopće bilo moguće.

'Prvo treba pitati kako je moguće da je 1700 kamiona otpada prešlo hrvatsku granicu te da je otpad protuzakonito odložen u zemlju i onečistio tlo i podzemne vode u Gospiću', rekao je Grmoja.

Pozvao se na službeno vještačenje prema kojem su perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari (PFAS) te mikroplastika pronađene u otpadu i podzemnim vodama u blizini odlagališta. Podsjetio je i na raniju Budišinu tvrdnju da nema dokaza da je otpad onečistio podzemne vode te ustvrdio da takvi nalazi sada postoje.

Grmoja traži političku i institucionalnu odgovornost

Grmoja smatra da bi u središtu rasprave trebalo biti pitanje političke i institucionalne odgovornosti. Prema njegovim riječima, dio odgovornosti snosi Vučković kao resorna ministrica, a prozvao je i Tomislava Ćorića zbog liberalizacije uvoza otpada.

Postavio je i pitanje odgovornosti tadašnjeg glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, kojeg je imenovala Vlada. Grmoja je ustvrdio da su nadležni znali za probleme u radu Državnog inspektorata te da nitko nije izašao pred stanovnike Like i Benkovca i preuzeo odgovornost za propuste sustava.

'Tko je odgovoran, tko je zakazao i zašto se ovo dogodilo? Što će nam još jedna institucija koja će zakazati kada je već zakazao cijeli niz postojećih institucija? Umjesto odgovora, razgovaramo o zelenoj policiji i spalionicama', rekao je Grmoja.

U nastavku je ustvrdio da sustav ne može funkcionirati ako u njemu postoje ljudi koje je moguće podmititi, a institucije pritom ne uočavaju nepravilnosti ili javnosti daju netočne informacije. 'Kažu da su sve utvrdile institucije. Koje institucije?' upitao je.

Grmoja je ustvrdio da je Mikulić primio 500.000 eura mita i time ugrozio zdravlje građana. Naglasio je da bi se rasprava trebala voditi o odgovornosti za posljedice nezakonitog odlaganja otpada, a ne o političkim bodovima.

Spor oko izraza 'otpadna mafija'

Grmoja je podsjetio i na raniji sudski spor nakon što je osobu povezanu s poslovima s otpadom u televizijskom nastupu nazvao dijelom 'otpadne mafije'. Nije naveo njezino ime, ali je rekao da je dobro poznata hrvatskoj javnosti.

Kazao je da je prvostupanjski postupak u Zlataru dobio bez odvjetnika, ali da je nakon što je predmet u drugom stupnju završio u Gospiću izgubio spor i morao platiti novčani iznos. Postavio je i pitanje svrhe zastupničkog imuniteta, smatrajući da bi ga trebao štititi kada govori u ime građana. Dodao je da zastupnički imunitet ne sprječava kazneni progon jer se može skinuti na zahtjev DORH-a i USKOK-a.

'Jesam li bio lažov kada sam prije pet godina govorio tko je otpadna mafija u Hrvatskoj? Ako nemate minimum moralne i političke odgovornosti, barem se ispričajte građanima jer ste dopustili da ih mafija truje i da se kamionima u Hrvatsku uvozi opasni otpad', poručio je Grmoja.

Zmajlović: Institucije jesu postupale, ali rezultat je izostao

Mihael Zmajlović složio se s ministricom da su institucije postupale, ali je upozorio da očito nisu postigle potreban rezultat. Naveo je da je Državni inspektorat još 2022. nadzirao lokaciju u Gospiću. Postrojenje je, prema njegovim riječima, imalo dozvolu za obradu 100 tona otpada dnevno, dok je inspekcija ondje zatekla nekoliko tisuća tona.

Unatoč tome, ustvrdio je, ništa nije poduzeto. 'Nije sve u propisima. Možemo imati najbolje zakone i pravilnike, ali ako nema odgovarajuće kontrole i ako je sustav korumpiran, događaju se slučajevi poput Gospića', rekao je.

Zmajlović smatra da se uz sanaciju mora govoriti i o političkoj odgovornosti. Istaknuo je da vlast koja deset godina vodi državu snosi odgovornost za imenovanje ljudi na vodeće položaje u sustavu. 'Ovo je nezapamćena ekološka katastrofa. Nije riječ samo o sanaciji tla i vode nego i o obnovi ugleda institucija i povjerenja građana, a to će trajati godinama', kazao je.

Zmajlović: Vlada još nije predstavila konkretan plan

Zmajlović je pristup Vlade tijekom proteklih najmanje 18 mjeseci ocijenio 'diletantskim i neprofesionalnim' te ustvrdio da ni sada nije predstavljen konkretan plan sanacije lokacije u Gospiću, nego samo usmena objašnjenja i najave. Naveo je i da su dopisi i elektroničke poruke poslani na adrese 70 postrojenja i odlagališta u Europi. Takav pristup nazvao je neprofesionalnim. 'Kao što je propao ovaj natječaj, tako će propasti i svaki sljedeći', rekao je Zmajlović.

Osvrćući se na najavljene interventne mjere, upitao je zašto nisu pokrenute prije 18 mjeseci. Ustvrdio je i da su Vlada i Ministarstvo svaki put bili zatečeni nalazima Državnog inspektorata, DORH-a odnosno USKOK-a.

'Zašto odmah nakon saznanja o problemu nisu postavljeni bunari i piezometri oko odlagališta kako bi se pratilo stanje podzemnih voda i utvrdila šteta u okolišu? To je bilo potrebno zbog ljudi koji ondje žive, ali i kako bi se mogla pripremiti sanacija', rekao je.

Ustvrdio je da te aktivnosti ni danas nisu provedene u potrebnom opsegu te kritizirao Ministarstvo zbog načina na koji je pristupilo problemu.

Budiša: Rezultate trebaju tumačiti stručnjaci

Budiša je, s druge strane, upozorio da političari interpretiraju rezultate analiza i iznose brojke bez stručnog obrazloženja. Na primjedbu da je i sam političar odgovorio je da Geotehnički fakultet nije dobio priliku objasniti rezultate svojeg vještačenja. 'Da je Geotehnički fakultet mogao pojasniti rezultate, vjerojatno bi i kolega Grmoja vidio da sam u pravu', rekao je Budiša.

I dalje tvrdi da, prema nalazima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nije onečišćen vodonosnik iz kojeg se vodom opskrbljuju Gospić i šire područje Ličko-senjske županije.

Dodao je da se kvaliteta zraka na tom području kontinuirano mjeri te da nema dokaza o njegovu onečišćenju. Rekao je i da Institut za vode 'Josip Juraj Strossmayer' prati kvalitetu površinskih voda te da rezultati nisu pokazali prekoračenja praćenih parametara.

PFAS i teški metali pronađeni u plitkim podzemnim vodama

Budiša je objasnio da treba razlikovati plitke podzemne vode i dublji vodonosnik iz kojeg se crpi voda za piće. Ispod odlagališta, do dubine od približno 30 metara, nalaze se plitke podzemne odnosno procjedne vode, dok je vodonosnik iz kojeg se crpi voda na dubini između 130 i 300 metara.

Posljednjim analizama u plitkim podzemnim vodama pronađene su perfluoroalkilne i polifluoroalkilne tvari (PFAS), teški metali i drugi spojevi. Budiša je naglasio da dublji vodonosnik nije kontaminiran.

Na pitanje može li višednevna kiša potaknuti daljnje širenje onečišćenja odgovorio je da sanaciju treba provesti što prije. 'Zakopani otpad prekrit ćemo vodonepropusnom folijom kako bismo spriječili prodiranje oborinskih voda, a time i unos onečišćujućih tvari u plitke tokove podzemnih voda', rekao je Budiša.