Nakon što je u brzoj akciji svrgnut i uhićen predsjednik Venezuele Nicolas Maduro, jedno od prvih postavljenih pitanja bilo je – tko će upravljati zemljom?

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će SAD upravljati Venezuelom dok se ne postigne miran prijelaz vlasti. Već je i predstavljen plan u tri faze te zahtijeva stabilizaciju, oporavak i tranziciju vlasti prema demokraciji.

Iako se očekivalo da bi vlast mogla preuzeti oporbena čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Maria Corina Machado, službeni Washington odlučio je dati podršku dosadašnjoj potpredsjednici Delcy Rodriguez. Vlasti u Caracasu brzo su odradile svoj dio posla pa je odlukama suda i vojske ona zaista postala privremenom predsjednicom Venezuele.

Stabilnost prije demokracije?

Zašto Rodriguez, pitaju se u BBC-ju? Ona je kći bivšeg marksističkog gerilca, a kao Madurova desna ruka nudi ono što je i cilj prve faze američkog plana za Venezuelu.

'Odabrali su stabilnost prije demokracije', rekao je Charles Shapiro, bivši američki veleposlanik u Venezueli, dodajući: 'Održali su diktatorski režim bez diktatora. Njegovi pomagači su još uvijek tu. Mislim da je to užasno rizično.'

Protekle subote Trump je iznenadio javnost, ocijenivši da Machado 'nije poštovana' u Venezueli, iako se smatra legitimnom pobjednicom posljednjih predsjedničkih izbora, dok je Rodriguez 'ljubazna'.

'Bio sam jako iznenađen kada sam čuo da je predsjednik Trump diskvalificirao Mariju Corinu Machado. Njezin pokret izabran je nadmoćnom većinom i stoga je diskvalificiranje Machado, zapravo, diskvalificiralo cijeli taj pokret', ocijenio je Kevin Whitaker, bivši zamjenik šefa misije u američkom veleposlanstvu u Caracasu.

Nepopularan potez

Razloga za ovakav potez ima mnogo. Prije svega, u Washingtonu su ocijenili da bi nagli prelazak s jednog na drugi politički režim mogao donijeti sukobe među oporbenim liderima, pa čak i obračune brojnih interesnih skupina.

Sama brzina i način na koji je Maduro svrgnut, a Rodriguez 'instalirana', doveli su do nagađanja da su Madura zapravo 'utopili' njegovi dojučerašnji suradnici kako bi se dočepali vlasti i proveli američki plan.

'Mislim da je vrlo indikativno to da smo krenuli samo za Madurom, a potpredsjednica je preživjela. Očito je da su postojali visokopozicionirani izvori. Moja su neposredna nagađanja bila da su ti visokopozicionirani izvori bili u uredu potpredsjednice, ako ne i u samoj potpredsjednici', kaže bivša agentica CIA-e Lindsay Moran.

Održavanje mira

No u tu teoriju ne vjeruje Phil Gunson, viši analitičar Međunarodne krizne skupine (ICG) koji živi u Caracasu. On tvrdi da takva teorija zavjere ne bi prošla test provjere jer je ogromna moć i dalje ostala u rukama venecuelskog ministra obrane, generala Vladimira Padrina Lopeza, i tvrdokornog ministra unutarnjih poslova, Diosdada Cabella, okorjelih pristaša Madura.

'Zašto bi izdala Madura, ostavljajući ga bespomoćnim, iznutra, protiv onih koji stvarno kontroliraju oružje', upitao se Gunson.

No ICG se složio s time da bi nagla promjena režima mogla dovesti do nereda. U listopadu su u svome izvješću upozorili da 'Washington treba biti oprezan u pogledu promjene režima'.

'Rizici nasilja u bilo kojem scenariju razdoblja nakon Madura ne bi se trebali umanjivati', napisali su u izvješću, ističući da bi elementi sigurnosnih snaga, dakle vojska i policija koju vode Lopez i Cabello, a koje su istovremeno po kratkom postupku priznale Rodriguez, mogli pokrenuti gerilski rat protiv novih vlasti.

'Upozoravali smo ljude u administraciji da ovo neće uspjeti. Bit će nasilnog kaosa, a bit će to vaša krivnja i vi ćete je preuzeti', ponovio je Gunson.

U ponedjeljak je Wall Street Journal izvijestio o postojanju tajne procjene američkih obavještajnih službi, a ona je došla do istih zaključaka i utvrdila da su članovi Madurova režima, uključujući Rodriguez, bili u boljoj poziciji za vođenje privremene vlade.

'Proces pomirenja'

Bijela kuća nije javno komentirala izvješće, ali je jasno dala do znanja da planira surađivati ​​s Rodriguez, iako to nije nešto što bi napravila Trumpova administracija.

'Hvatanje Madura bio je lakši dio. Šira obnova Venezuele, ciljevi vezani uz naftu, droge i demokraciju trebat će puno više vremena za ostvarenje', rekao je Henry Ziemer, suradnik u vošingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije.

On i Gunson smatraju da trenutna venecuelska predsjednica neće imati problema s ispunjavanjem naredbi iz Washingtona koje se tiču i većeg upliva američkih tvrtki na tamošnje tržište, a mogla bi biti korisna i u borbi protiv narkotika, pa čak i u 'hlađenju' odnosa Venezuele s Kubom, Kinom i Rusijom, posebno ako to znači postupno ukidanje američkih sankcija.

Po američkom planu, trebalo bi doći do onoga što je državni tajnik Marco Rubio nazvao 'procesom pomirenja'. To uključuje amnestije za oporbu, oslobađanje političkih zatvorenika i obnovu civilnog društva.

Venezuelce nitko ništa nije pitao

Iako bi prema ustavu Venezuele izbori trebali biti raspisani u roku od 30 dana od trenutka u kojem predsjednik postane 'trajno nedostupan za službu', što se može odnositi i na Madurovo pritvaranje, Trump je jasno dao do znanja da do toga neće doći jer 'prvo moramo srediti zemlju'.

Gunson smatra da Venezuelce nitko ništa nije pitao te da je u planu naglašena samo kratkoročna perspektiva, a srednjoročne i dugoročne – nema.

'Trump možda nešto dobiva od ovoga, ali Venezuelci ne. Oni bivaju prevareni, kao i obično. Nitko neće doći ovdje s desecima milijardi dolara, potrebnih za početak procesa oporavka, ako je vlada nelegitimna i nema vladavine prava', objasnio je.

Na kraju, podrška Rodriguez iz Washingtona nalikuje na imenovanje Madura. Njega je kao nasljednika 2013. godine, neposredno prije svoje smrti, odabrao venecuelski čelnik Hugo Chávez. Mnogi su to vidjeli kao dedazo, što je španjolski izraz koji znači 'upiranje prstom', osobno pomazanje koje zaobilazi normalan demokratski proces. Ovo bi, dakle, bio Trumpov dedazo.