Jedan od najistaknutijih slučajeva je likvidacija Alija Laridžanija, jednog od vodećih sigurnosnih dužnosnika. Samo nekoliko dana nakon što se pojavio u javnosti u Teheranu i poručio da režim neće pasti, izraelske službe locirale su ga u skrovištu na rubu grada i ubile projektilom.

Iste noći, prema informacijama koje su Izraelci dobili od samih Iranaca, ubijen je i Gholamreza Soleimani, zapovjednik zloglasne milicije Basij. On se skrivao u šumskom području u blizini Teherana, zajedno sa svojim suradnicima.

Ubrzo nakon toga potvrđeno je i ubojstvo iranskog ministra obavještajne službe Esmaila Hatiba, što dodatno pokazuje razmjere kampanje.

Strategija je razbiti režim iznutra

Izraelski i američki dužnosnici od početka rata tvrde da je cilj stvoriti uvjete u kojima bi sami Iranci mogli srušiti vlast, piše Wall Street Journal (WSJ).

Prema dostupnim podacima, Izrael je do sada izveo tisuće napada na različite mete – od zapovjednih centara do policijskih postaja i skladišta opreme. Posebno su na meti pripadnici Revolucionarne garde i milicije Basij, ključni stupovi unutarnje kontrole režima.

Procjenjuje se da su tisuće pripadnika sigurnosnih snaga ubijene ili ranjene.

Već u prvim danima sukoba izraelsko zrakoplovstvo počelo je sustavno gađati zapovjedne centre i baze sigurnosnih snaga.

Na meti su bili objekti zaduženi za sigurnost Teherana, ali i lokalne policijske postaje. Kada su iranske vlasti pokušale reorganizirati snage i okupiti ih na alternativnim lokacijama, poput sportskih kompleksa, Izrael je brzo prilagodio strategiju.

Napadi su ozbiljno narušili moral unutar iranskih sigurnosnih struktura. Prema procjenama izraelskih obavještajaca, dio pripadnika počeo je spavati u vozilima, džamijama ili improviziranim skloništima kako bi izbjegli ciljanje.

Istodobno, izraelske službe navodno izravno kontaktiraju iranske zapovjednike, prijeteći im i pozivajući ih da ne sudjeluju u gušenju mogućih prosvjeda.

U jednoj snimljenoj komunikaciji agent izraelske obavještajne službe upozorava iranskog policijskog zapovjednika da će dijeliti sudbinu svojih nadređenih ako ne odustane. Zapovjednik, prema navodima, odgovara da nije neprijatelj i moli za pomoć.

Dronovi i precizni udari na terenu

Kako se kampanja razvijala, Izrael je sve više koristio bespilotne letjelice koje kruže iznad iranskih gradova i ciljaju pojedinačne punktove i kontrolne točke.

Napadi su često vođeni dojavama običnih građana, što ukazuje na duboko prodiranje izraelskih obavještajnih mreža u iransko društvo.

Samo u jednom danu pogođeno je više desetaka ciljeva, pri čemu je u svakom napadu ubijeno nekoliko pripadnika sigurnosnih snaga.

Režim pod pritiskom, ali i dalje kontrolira ulice

Unatoč rastućem pritisku i vidljivim pukotinama u sustavu, iranske vlasti i dalje drže kontrolu nad ulicama.

Sigurnosne snage prijete smrtonosnom silom protiv prosvjednika, a mnogi građani strahuju da bi pokušaj pobune u ovom trenutku bio poguban.

Istodobno, svakodnevni život je poremećen – policija ne uspijeva rješavati ni osnovne slučajeve kriminala, a građani ostaju bez osnovne sigurnosti.

Može li se režim srušiti iz zraka?

Unatoč razmjerima napada, vojni stručnjaci upozoravaju da je iznimno teško srušiti režim isključivo zračnim udarima.

Postoji i rizik da bi, ako preživi, iranski režim mogao izaći iz sukoba još radikalniji i opasniji.

S druge strane, izraelske procjene sugeriraju da kombinacija gospodarske krize i vojnog pritiska dugoročno slabi temelje vlasti.

Iako Izrael i Sjedinjene Američke Države provode intenzivnu vojnu kampanju, konačni ishod ovisit će o samim građanima Irana.

Analitičari upozoravaju da bi za stvarni preokret bio potreban znatno veći pritisak i još dublje slabljenje iranskog režima.

Za sada, Iran pokazuje znakove pucanja – ali ne i kolapsa.