SAZIV KOJI JE BOLJE ZABORAVITI

Sabor - skandaloznim presedanom prema Europi

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 31.10.2011 09:06
  • Objavljeno 31.10.2011 u 07:00
Hrvatski sabor

Hrvatski sabor

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Davor Pongračić

'Šteta što nam je kraj bio tako neslavan', tim je riječima HNS-ova Vesna Pusić na dan raspuštanja Sabora zorno sumirala gotovo četiri godine rada šestog saziva parlamenta. Jer koliko god se uspjeh ovog saziva mjerio po približavanju Hrvatske NATO-u i Europskoj uniji, toliko nije mogao niže pasti pritvaranjem i osuđivanjem zastupnika te nikada nižom razinom komunikacije na raspravama

Kada su 11. siječnja 2008. prvi put sjeli u saborske klupe zastupnici šestog saziva vjerojatno nisu ni pomišljali da će nakon gotovo četiri godine jedva završiti rad i raspustiti Sabor. Iako je HDZ-ova većina na čelu s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom bez problema mogla računati na koalicijske partnere HSS i SDSS, 28. listopada 2011. situacija je bila sasvim drugačija - tadašnji premijer Sanader sjedio je u sudnici iščekujući prvo ročite u suđenju za ratno profiterstvo, HSS se, uvrijeđen zbog hitnog uvrštavanja Zakona o vodama, nakon dužeg nagovaranja jedva pojavio u sabornici, a SDSS-ovi zastupnici na dan raspuštanja Sabora u njemu se uopće nisu ni pojavili.

I upravo taj obrat govori koliko su protekle četiri godine u Saboru bile burne i koliko se zapravo politički život u Hrvatskoj promijenio u tako kratko vrijeme. Kada smo zadnji dan ovog saziva u saborskim hodnicima razgovarali sa zastupnicima, prva stvar oko koje su se svi složili da je obilježila ovaj saziv Sabora bilo je usklađivanje hrvatskog s europskim zakonodavstvom. To potvrđuju i saborske statistike - od 815 zakona, čak njih 298 odnosi se na usklađivanje sa zakonodavstvom EU-a. No zbog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji nisu se usklađivali samo zakoni.

Već u ožujku 2008, na samom početku zasjedanja, Sabor je na rekordno dugoj sjednici (rasprava je trajala do jedan sat ujutro) uz glasove za HDZ-a, SDSS-a, manjinaca, IDS-a, HDSSB-a, te HSS-ovim protiv donio odluku od odgodi primjene ZERP-a za članice Europske unije. 'Nalazimo se pred dilemom: inzistirati na ZERP-u ili ubrzati pregovore s EU. Mi iz HDZ-a predlažemo ovo drugo', govorio je tada akutalni premijer Sanader i pritom obećao da će Vlada učiniti sve da Hrvatska do ljeta 2009. završi pregovore s EU.

U svome naumu, unatoč potpori koju je dobio za odgodu ZERP-a, nije uspio. Pregovori su završeni tek u lipnju ove godine, a tome nije pomogla odgoda ZERP-a, već Arbitražni sporazum koji je tadašnja premijerka Jadranka Kosor dogovorila sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom. Još u svibnju 2009. Sabor je prihvatio prijedlog europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna da Hrvatska granična pitanja sa Slovenijom riješi pred ad hoc arbitražnim sudom, no tek je u studenome iste godine Sabor i službeno ratificirao Arbitražni sporazum. Iako su prilikom davanja suglasnosti Vladi za potpisivanje sporazuma SDP-ovci bili suzdržani, krajem studenoga ipak su glasali za ratificiranje sporazuma. Premda će tek novi saziv dobiti čast ratificiranja pristupnog ugovora s Europskom unijom, šesti saziv ipak će ostati zabilježen zbog potvrđivanja ugovora s NATO-om.

Sanaderov povratak u Sabor

Osim što je donošenjem odluka i izglasavanjem zakona morao primiriti susjedne zemlje, Sabor je zbog Europske unije i daljnjeg usklađivanja zakona morao izmijeniti i Ustav. Nakon godinu dana dogovaranja i pregovaranja između vladajućih i oporbe, ustavne promjene izglasane su u lipnju 2010. sa 133 glasa. Osim što je izmjenama reguliran odnos Hrvatske i hrvatskih državnih tijela prema EU, Ustavom je ukinuta zastara za kaznena djela ratnog profiterstva te pretvorbenog i privatizacijskog kriminala, omogućeno je uvođenje obveznog srednjeg obrazovanja, u preambulu Ustava su vraćene sve manjine, određeno je da će se ustavni suci ubuduće birati dvotrećinskom većinom svih zastupnika, dok će se proračun izglasavati kvalificiranom većinom. Jedna od važnijih ustavnih izmjena je i ona koja određuje da hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj na izborima glasuju isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemljama u kojima imaju prebivalište te da biraju samo tri zastupnika, bez obzira na to koliko ih se odazove na izbore.

Ustavnim promjenama dodatno je ojačana i neovisnost pravosuđa, no za pravosuđe je najvjerojatnije najvažnija bila odluka Sabora s kraja 2008. kada je izglasan novi Zakon o kaznenom postupku, kojim je vođenje istrage pripalo državnim odvjetnicima, a ne istražnim sucima.

Upravo je taj zakon, koji je Saboru predložila Sanaderova vlada, na kraju bio taj koji je tog istog Sanadera koštao pritvora.

SANADER - PREMIJER, ZASTUPNIK, PRITVORENIK

Kada je 12. siječnja 2008. Sanaderova vlada dobila povjerenje Sabora u drugom mandatu, nitko nije mogao pomisliti da će gotovo četiri godine kasnije na dan raspuštanja Sabora, kojim je vladao HDZ kojeg je upravo Sanader doveo na vlast, tog istog bivšeg premijera gledati na optuženičkoj klupi zagrebačkog Županijskog suda. Iako je danas pritvorenik, kojeg su napustili gotovo svi oni koji su ga 2008. gledali kao boga,  Sanader se još uvijek službeno vodi kao zastupnik.

Jovanović prvi put izgovara poznatu rečenicu

Naime, iako je 1. srpnja 2009. odlučio iz još uvijek nepoznatih razloga napustiti mjesto premijera te se 3. siječnja 2010. neuspješno ponovno aktivirati u stranci, kao grom iz vedra neba Sabor je u listopadu prošle godine pogodila vijest da se Sanader vraća u zastupničke klupe. 'Kao što znate, bio sam odlučio u potpunosti se povući iz hrvatske politike. Međutim, nevjerojatni razvoj događaja poslije mog odlaska iz politike praktički me natjerao da aktiviram svoj saborski mandat. Nadam se da ću zajedno s kolegama u Saboru doći do razloga koji su doveli do ovakvoga nevjerojatnog i nedemokratskog razvoja događaja koji je apsolutno neprimjeren europskim demokratskim standardima, a mislim i bilo gdje u demokratskim zemljama i dalje od Europe te u svijetu', kazao je 22. listopada prošle godine kada se prvi put pojavio u Saboru.

Iako su saborski hodnici brujali samo o njemu, a saborski novinari bili na rubu živaca zbog ad hoc press-konferencija na kojima bi se obračunavao s članovima tada mu već bivše stranke, Sanaderovo pojavljivanje u Saboru bilo je kratkog vijeka.

Već 9. prosinca 2010. na adresu Ureda predsjednika Sabora Luke Bebića stigao je kuvertirani zahtjev DORH-a pod oznakom tajnosti. Bio je to prvi od tri zahtjeva za skidanje imuniteta Ivi Sanaderu i odnosio se na pritvaranje. Sanader pritvaranje tog dana nije dočekao jer je već bio izvan zemlje, no odluka Mandatno-imunitetnog povjerenstva potvrdila je da se bivši premijer prometnuo u bjegunca. Nakon 222 dana provedena izvan zemlje, od čega većinu u austrijskom pritvoru, Sanader je 18. srpnja izručen Hrvatskoj, gdje se suočio s podizanjem dviju optužnica za ratno profiterstvo u slučaju Hypo i primanje mita u aferi INA-MOL te s nekoliko otvorenih istraga.

'NESTAŠNI' ZASTUPNICI - PRIJEVARE, PODMIĆIVANJE I RATNI ZLOČIN

Kao što su i na dan raspuštanja Sabora sve oči bile uprte u zagrebački Županijski sud, tako je i na sam dan konstituiranja šestog saziva 2008. upravo taj sud bio glavno mjesto događaja, no umjesto Sanadera na optuženičkoj klupi sjedio je tada novoizabrani zastupnik Branimir Glavaš. Iako je dotada dane kratio u pritvoru, Glavaš je konstituiranjem Sabora ponovno dobio imunitet, zbog čega je sud taj dan donio odluku da ga se pusti na slobodu. Unatoč ponovljenom zahtjevu DORH-a Sabor je samo dan kasnije odbio ponovno pritvaranje Glavaša, no to mu nije pomoglo da na kraju bude slobodan. U svibnju 2009. nepravomoćno je osuđen na 10 godina zatvora zbog ratnih zločina protiv srpskih civila u Osijeku, dok mu je pravomoćnom presudom krajem srpnja 2010. ta kazna smanjena na osam godina. Glavaš je tada već dobrano bio u bijegu u Bosni i Hercegovini, no zbog međudržavnih sporazuma ruka pravde uhvatila ga je i tamo i danas zatvorsku kaznu služi u Mostaru, a unatoč svemu namjerava se kandidirati na skorašnjim parlamentarnim izborima te biti nositelj lista HDSSB-a.

Burić daje Šeksu uputnicu za psihijatra

Na HDSSB-ovoj listi Glavaš neće biti jedini ogrezao u kriminal. Zoran Vinković već je osuđen zbog nezakonitog naplaćivanja putnih troškova, i to osam mjeseci uvjetno, dok bi se njegov stranački kolega Ivan Drmić na optuženičkoj klupi uskoro trebao naći zbog pokušaja podmićivanja sudaca Vrhovnog suda u slučaju Glavaš.

Pravomoćnu presudu iščekuje i HDZ-ov zastupnik Berislav Rončević, koji je početkom prosinca 2010. osuđen na četiri godine zatvora zbog sporne nabavke vojnih kamiona čime je državu oštetio za 10,2 milijuna kuna koje će morati vratiti zajedno s kamatama. Na sudu će se morati pojaviti i HDZ-ov Vedran Rožić protiv kojeg DORH želi pokrenuti postupak zbog malverzacija u nogometnom klubu Hajduk, odnosno zbog zlouporabe položaja i ovlasti te utaje poreza.

Čari remetinečke ćelije okusio je i bivši HSLS-ov, a danas nezavisni zastupnik Ivan Čehok, koji se u pritvoru našao zbog malverzacija varaždinskim gradskim zemljištem. Danas je na slobodi zahvaljujući jamčevini, no na dan raspuštanja Sabora na adresu na Markovom trgu stigao je novi zahtjev DORH-a za pokretanje kaznenog postupka u kojem bi se Čehoka teretilo zbog sklapanja štetnog ugovora s varaždinskom tvrtkom Parkovi.

Zbog štetnih ugovora sumnja je pala i na oporbu. Na tapetu policijskih kaznenih prijava iz tog razloga bili su SDP-ovi Tonino Picula i Zvonimir Mršić, no Državno odvjetništvo te je prijave ipak odbacilo. Imena oporbenih zastupnika spominjala su se vezano i uz aferu Daimler, no nijedan oporbenjak nije se našao na listi optuženih.

Nesreću da će se ipak morati pojaviti na sudu imat će SDP-ov Željko Jovanović, kojeg je HDZ tužio zbog izgovorene riječi.

PRESEDAN KOJI JE POKOPAO SABOR

Sa 64 glasa za, tri suzdržana i sedam protiv 21. listopada Željko Jovanović ostao je bez imuniteta. To je prvi put da je zastupniku skinut imunitet zbog izgovorene riječi, no HDZ-ovci u njegovim riječima, kako su pojašnjavali, nisu vidjeli samo klevetu, nego i zločin iz mržnje.

Svađa Bebića, Šeksa i Jarnjaka

'HDZ je danas meni skinuo imunitet, ali je i skinuo sve svoje maske kojima je pokazao da nije demokratska organizacija. Ova njihova današnja odluka je pucanj u parlamentarnu demokraciju, čime su samo još jednom potvrdili da je vrh HDZ-a na čelu s Jadrankom Kosor politički kriminalna organizacija te da će toj politički kriminalnoj organizaciji, vrhu HDZ-a, presuditi građani na izborima koji će ih skinuti s vlasti, a to će biti najbitnije skidanje za hrvatsku državu', prokomentirao je odluku kojom mu je skinut imunitet Jovanović

Osude ove odluke stigle su sa svih strana, neki zastupnici koji su ostali u dvorani prilikom glasovanja su se kajali, a pokajao se i sam HDZ-ov Vladimir Šeks. Radilo se, doduše, o isprici i o sasvim drugom događaju, koji je uz HDZ-ovo uvođenje verbalnog delikta natjerao oporbu da dva tjedna dana prije raspuštanja Sabora napusti rad na sjednici i na odborima.

Čast da rastjera oporbu imao je Vladimir Šeks, i to 12. listopada kada je na sjednici Mandatno-imunitetnog povjerenstva SDP-ovoj Gordani Sobol poručio da se 'drži pristojnosti kao što se drži plesa oko štange'. To nije bio bio prvi Šeksov ispad u ovom sazivu, neposredno isprovociran Jovanovićevom izjavom da je 'vrh HDZ-a kriminalna organizacija'.

U javnosti je odjeknula i Šeksova ideja da se SDP zabrani. 'Točno je da je vrh SDP-a kriminalna organizacija i da treba razmotriti primjenu dijela Ustava koji određuje da Ustavni sud nadzire ustavnost programa političkih stranaka i da se sukladno s Ustavom može zabraniti njihov rad. Vrh SDP-a krši temeljna načela ustavnog poretka i ne priznaje odluke Ustavnog suda i zbog toga bi mogli doći pod udar zakona i zabranu rada političke stranke SDP-a', grmio je Šeks prilikom rasprave o izglasavanju nepovjerenja Vladi.

I dok se s SDP-ovcima upuštao u verbalne sukobe, provokacije iz redova HDSSB-a rješavao je izbacivanjem sa sjednice. Gotovo bilo koji posjetitelj kladionice mogao se u miru kladiti da će HDSSB-ov Dinko Burić biti izbačen sa sjednice ako njome predsjedava Šeks. Zadnji put se to dogodilo dan prije raspuštanja Sabora kada je Burić HDZ-ovcima poručio da im 'ne gine Remetinec', no nekim čudom Šeks je ipak uspio sačuvati hladnu glavu kada mu je tijekom jedne rasprave Burić uručio uputnicu za psihijatra.

Provokatorski nastrojen HDSSB-ovac neposredno je uzrokovao i žešću svađu između Šeksa i predsjedavajućeg Luke Bebića. 'Nećeš ti još dugo', dobacio je tad Šeks Bebiću pred zastupnicima u Saboru, revoltiran što Bebić nije reagirao na napade koje je prema premijerki Jadranki Kosor uputio Burić.

Zbog žestoke svađe HDZ-ovaca odmah se sastao i vrh stranke, špekuliralo se i o Bebićevoj smjeni, no barba Luka nekoliko dana kasnije Šeksu je posao pomirljivu poruku. 'Dakle, neka cvjetaju svi mogući cvjetovi, što bi rekao Mao Ce Tung, pa ti svi cvjetovi imaju svoje stanovite mirise i, na kraju krajeva, kad se ti cvjetovi spoje može biti jedan opći ugodni miris', konstatirao je tada Bebić, vjerojatno u nadi da će se te riječi možda preslikati na i novi saziv Sabora.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi