UPOZORENJE STRUČNJAKA

S poplavama i vrućinama stižu komarci i bolesti!

komarac

komarac

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Jedan od velikih problema s kojim bi se nakon poplava mogli suočiti u Hrvatskoj i široj regiji svakako su komarci i bolesti koje oni prenose, upozoravaju stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Naš epidemiolog dr. Bernard Kaić kaže da poplave i visoke temperature uvelike idu u prilog množenju komaraca.

'U Hrvatskoj imamo vrste komaraca koje prenose Zapadni Nil, dengue groznicu, chikungunyu, pa i malariju tako da postoji mogućnost da se one prošire kad se prijenosnici u velikoj mjeri namnože. Međutim, samo postojanje komaraca nije dovoljno. Potrebno je imati dovoljnu količinu rezervoara infekcije, s kojeg će komarci prenijeti bolest na ljude. Srećom u Hrvatskoj za sada nema rezervoara infekcije, tj. komarci se nemaju gdje zaraziti nijednim od tih uzročnika, pa tako ne mogu ni prenijeti infekciju na ljude. Doduše, za neke od tih bolesti i komarci mogu biti rezervoar bolesti, ali u Hrvatskoj za sada nisu', rekao je za tportal dr. Kaić.

Poznato je da su se posljednjih godina slučajevi infekcije ovim virusima uvozili iz okolnih zemalja. Malarija koja se smatrala iskorijenjenom polako se vraća u Grčku, a najveća epidemija virusa Zapadnog Nila u Europi zabilježena je 1996. u Rumunjskoj kada su potvrđena 393 pacijenta od kojih je 17 starijih od 50 godina umrlo. Prošle godine virus je stigao i u Hrvatsku pa je par desetaka ljudi bilo je zaraženo njime. U Europi su već zabilježene autohtone epidemije groznice chikungunya u Francuskoj i Italiji te groznice denga u Hrvatskoj i Francuskoj.

Trenutačno je najveća mogućnost da se komarci uvelike namnože u poplavnim područjima, a svaka županija donosi vlastite preventivne i protuepidemjske planove za suzbijanje komaraca.

'Po potrebi, kao u slučaju poplava, provodi se izvanredna dezinsekcija na temelju procjene stanja, koja je u tijeku u županijama zahvaćenim poplavama', objasnio je naš epidemiolog.

Mada je u ovakvim ekstremnim situacijama najveći dio odgovornosti na lokalnim vlastima, Kaić ističe da i sami građani mogu poduzeti određene mjere kako bi suzbili masovno množenje opasnih napasnika, osobito nakon što poplave prođu.

'U normalnim okolnostima ljudi mogu u svojoj okolini smanjiti množenje komaraca tako da im ne ostavljaju povoljne uvjete za razmnožavanje. Treba uklanjati mjesta koja su prikladna za razvoj legla. To su razne bačve s ustajalom vodom, primjerice spremnici za skupljanje kišnice, kante u kojoj stoji stara kišnica, lokve, stare automobilske gume, olupine strojeva i slična mjesta u kojima se stvaraju lokve vode koje dugo stoje. Takve umjetne izvore lokava treba prazniti dva puta tjedno. Vode stajačice koje se ne mogu isušiti, moguće je tretirati larvicidnim pripravcima', preporučuje dr. Kaić.

Naravno, zaštitne mjere uvijek podrazumijevaju upotrebu repelenata, odjeće s dugim rukavima i nogavicama te mreža protiv komaraca.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!