Ključna kamatna stopa snižena je tako po četvrti put od početka godine i sada iznosi 14,25 posto.

Sniženje je ipak upola blaže nego na prethodne tri sjednice kada su ih bili spuštali za po pola postotnog boda.

Pregijano gospodarstvo i inflacija

Još na početku godine kamatne stope bile su iznosile čak 21 posto, uz objašnjenje središnje banke kako visokim troškovima zaduživanja želi obuzdati "pregrijano" gospodarstvo i inflaciju. U lipnju snizili su ih prvi puta u više od dvije i pol godine i još tri puta do kraja prosinca, na 16 posto.

"Gospodarska aktivnost i dalje raste umjerenim tempom, nakon privremenog pada na početku godine", stoji u priopćenju središnje banke, a cjenovni trend pokazuje blago usporavanje inflacije.

U svibnju inflacija je oslabila na 5,3 posto, s 5,6 posto u prethodnom mjesecu. U ožujku i veljači cijene su na godišnjoj razini bile porasle za 5,9 posto.

Kada se isključe hrana i energija, temeljna inflacija iznosila je u travnju i ožujku 5,0 posto, u skladu s prosjekom u prvom tromjesečju, pokazuju podaci središnje banke.

U lipnju inflacija će pokazati utjecaj naglog skoka cijena goriva, napominju. Vlada je poduzela potrebne mjere, ali trebat će možda vremena da se ponuda oporavi, rekla je guvernerka Elvira Nabiullina.

Poskupljenje goriva moglo bi utjecati i na očekivanja inflacije budući da je taj proizvod važan i za građane i za kompanije, dodala je Nabiullina.

Lošije prognoze za svjetsko gospodarstvo, skok cijena na svjetskim tržištima i geopolitičke tenzije i dalje predstavljaju rizik i mogle bi potaknuti inflaciju u srednjoročnoj perspektivi, upozoravaju.

Proinflatorni rizici pojačani su i zbog privremeno smanjene proizvodnje goriva, dodaju.

Pokazatelji gospodarske aktivnosti pokazuju pak poboljšanje u drugom tromjesečju, nakon pada na početku godine.

Gospodarstvo u cjelini raste u prvoj polovini godine "umjerenim" tempom, zaključuju.

Osobna potrošnja ubrzala je u proteklim mjesecima, nakon 'zahlađenja' početkom godine, a blago je uvećana i investicijska aktivnost, navode iz banke, iako je još uvijek prigušena.

Banke su u proteklim mjesecima pojačale kreditiranje poduzeća i građana koji ipak i dalje pokazuju izražnu sklonost štednji, stoji u priopćenju.

Naznačili su da bi i u budućnosti mogli snižavati kamatne stope blaže no što su bili očekivali prema travanjskom temeljnom scenariju.

"Temeljni scenarij ruske središnje banke pretpostavljao je da će fiskalna politika pomoći zakočiti inflaciju na srednji rok, no tvrdokorni strukturni proračunski deficiti do 2029. godine mogli bi zahtijevati strožu monetarnu politiku no što je predviđeno prema temeljnom scenariju", upozorili su iz banke.