Prethodni rekord postavljen je samo tjedan ranije, također u Italiji, kada je u mjestu Carmignano di Brenta zabilježen komad promjera 16 centimetara.

Ovakva vremenska nepogoda izazvala je golemu štetu: tuča je doslovno izrešetala zidove i rolete na kućama. Fasade izgledaju kao da ih je netko uništio bušilicom, a solarni paneli popucali su kao papir.

Upravo ESSL i njegovi entuzijasti važni su za motrenje ovakvih pojava jer zajednički državni meteorološki centri uglavnom nemaju standardizirane podatke i izvješćivanje. Postoje tučomjeri, tučomjerne postaje, tehnika mjerenja i cijela znanost vezana uz to, no tuča se u službenim podacima još uvijek uglavnom bilježi i opisuje na tradicionalan način, veličinom zrna, i to klasičnom usporedbom.

Redom: kao zrno riže, graška, lješnjaka, oraha, šljive i jajeta. Posljednjih godina sve češće čuje se i usporedba s teniskom lopticom. No službeni arhivi podataka o tome ne postoje.

'Komadi od 15 do 20 centimetara doista bi mogli biti najveći zabilježeni, iako se u tim slučajevima pojavljuju različite interpretacije - radi li se o jednom komadu leda ili više zrna koja su se u međuvremenu spojila. No jasno je da se njima svakako može dočarati silina oluje', kaže za tportal Izidor Pelajić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Uputio nas je na ESSL, gdje pronalazimo zanimljiv podatak: u posljednjih nekoliko godina, u odnosu na godišnji prosjek u šest desetljeća prije toga, tuča veća od dva centimetra pojavljuje se 100 posto češće, a tuča veća od pet centimetara čak 200 posto češće.

Drugim riječima, ne radi se o nepoznatoj pojavi, no njena učestalost ono je što bi trebalo zabrinjavati.

'Tuče do dva centimetra relativno su česte, one od pet centimetara znatno rjeđe, a one preko deset centimetara pojavljuju se u iznimno jakim procesima u vrlo jakim grmljavinskim nevremenima. Podaci iz Italije potpuno odgovaraju narativu da su oluje koje smo viđali proteklih dana među najjačima koje se mogu očekivati. Prošlog tjedna vidjeli smo kako to izgleda kada se ukupni potencijal oslobodi iznad jednog grada poput Zagreba ili jedne regije poput Slavonije. Danas također možemo očekivati tuču i lokalna nevremena, no tijekom noći doći će do zahlađenja sa sjevera i stanje će se polako smirivati', kaže Pelajić.

U kontekstu klime, napominje, jedan događaj dakako ne mijenja puno na stvari jer pojedinačnih ekstrema uvijek će biti, ovisno o vremenskoj situaciji, sinoptici i okolnostima. No činjenica jest da su neki donedavno rijetki događaji danas sve češći.

Državni hidrometeorološki zavod prije nekoliko dana objavio je analizu nevremena koje je Zagreb pogodilo 19. srpnja ove godine, analizirajući tom prilikom zabilježene oborine i udare vjetra te predviđajući trendove za iduće razdoblje.

'Prema preliminarnim podacima automatskih meteoroloških postaja, na putanji grmljavinske oluje najintenzivnija oborina zabilježena je na području Zagreba, gdje je u pola sata (od 16 do 16.30) zabilježeno 34,6 milimetara. Takva količina oborine prema procjeni ekstrema može se očekivati prosječno jednom u 16 godina. Srednji 30-minutni godišnji maksimum na postaji Zagreb - Maksimir iznosi 20,5 milimetara, a u razdoblju od 1961. najveća 30-minutna količina oborine izmjerena je u kolovozu 1989. i iznosila je 45 milimetara. Na kraćoj skali 10-minutni maksimum iznosio je 22,5 milimetara, a koji se, prema procjeni ekstrema, može očekivati prosječno jednom u gotovo 50 godina. Možemo zaključiti da je ovo ekstreman događaj na području Zagreba', stoji u analizi oborina tog dana, a o vjetru, između ostalog, ondje piše:

'Mjerenja na lokaciji Zagreb - Maksimir pokazuju da je maksimalni udar vjetra 19. srpnja 2023. zabilježen u 16.30 iz smjera sjeverozapada te je iznosio 91,8 km/h, što se klasificira kao olujni, na granici orkanskog vjetra. Zabilježen je udar vjetra kakav se na toj lokaciji može u prosjeku očekivati prosječno jednom u dvadesetak godina, što ne znači da se ne može dogoditi i češće.'

Preliminarni podaci pokazali su da je u Slavonskom Brodu zabilježen vjetar od čak 118,4 kilometra na sat, što je apsolutni maksimum za ovu lokaciju, a slijedi jedna od DHMZ-ovih predikcija za budućnost koja, između ostalog, predviđa manje kiše ljeti, posebno uz Jadran, a više u ostalim godišnjim dobima, pa i uz veće ekstreme na dnevnoj razini.

Cijelu analizu DHMZ-a pročitajte ovdje.