Restart koalicija: Ravnatelja HRT-a više ne treba birati u Saboru

Potpredsjednik GLAS-a Goran Beus Richembergh ustvrdio je da nema govora o kulturnoj politici ako nova politička paradigma ne prihvati slobodu umjetničkog i kulturnog stvaranja. To je prva točka s koje Restart koalicija kreće i naša će vlada iznimno poštivati potrebu zaštite i unapređenja slobode kulturnog i umjetničkog stvaranja, poručio je, dodavši da je nužno postaviti kvalitetan i održiv financijski, ali i zakonodavni okvir.

Želimo promijeniti paradigmu da se kultura više ne shvaća samo kao potrošnja nego kao proizvodnja nove vrijednosti, kazao je. Veliki problem vidi i u nepostojanju medijske strategije te ističe da vlada mora definirati taj strateški dokument. Najavio je izmjene Zakona o medijima, Zakona o elektroničkim medijima, Zakona o HRT-u što je, smatra, nužno da bi se provela nova atmosfera u kojoj će mediji moći obavljati svoju društvenu funkciju.

Ukloniti pritiske na medije

Važno je uklanjanje pritiska na medije dekriminalizacijom kaznenih djela protiv časti i ugleda kao što su sramoćenje, uvreda i kleveta preko čega se mediji i novinari drže u klinču što stvara velike probleme u njihovu funkcioniranju, istaknuo je. Dodao je da će u prvim tjednima mandata učiniti sve da se oporave neprofitni mediji i da 'poprave štetu koju su štetočine poput ministara Zlatka Hasanbegovića i Nine Obuljen Koržinek učinili uništavajući sjajno dizajniran, zamahnut i već startan sustav financiranja neprofitnih medija'. Istaknuo je i da nisu zadovoljni postojećim medijskim pluralizmom.

'Poseban dio priče je izmjena Zakona o HRT-u. Priznajemo da se model uspostavljen u vrijeme prošle lijevo-liberalne vlade pokazao nedovoljno dobrim i pogodnim da se do kraja zloupotrijebi što je napravila desna vlada nakon 2015. godine. Trebat će donijeti novi zakon kako bi se depolitizirao sustav upravljanja. Glavnog ravnatelja HRT-a definitivno više ne treba birati u Hrvatskom saboru, a treba osnažiti ulogu Programskog vijeća koje mora dobiti poluge i mogućnosti intervencije jer ovo sada je teška karikatura', istaknuo je Beus Richembergh.

Važnim smatra i da ministar kulture više ne imenuje intendante hrvatskih narodnih kazališta kao ni ravnatelje središnjih kulturnih ustanova kojima je osnivač država nego da se uspostavi model koji će odmaknuti politiku od procesa imenovanja i kadroviranja i vratiti ga u okrilje struke, ali i korisnika usluga.

Što se financiranja kulture tiče, napominje da bi ono trebalo dosegnuti najmanje jedan posto proračuna, i to bez europskih fondova.

Kultura je pečat nacionalnog identiteta

Ivo Josipović, čelnik SDP-ova savjeta za ljudska prava, demokraciju i društveni razvoj istaknuo je da su nastojali voditi posebnu brigu o sektoru kulture jer je ona pečat nacionalnog identiteta. Ocijenio je da kulturna politika trenutačno ne postoji, usmjerena je tek na dnevno odlučivanje i da nema strateškog planiranja u tom sektoru dok je u zemljama Europske unije kulturna industrija treća gospodarska grana i po generiranju BDP-a i po nezaposlenosti, a nije samo potrošnja kako je kod nas uvriježeno mišljenje. U kulturnom sektoru zapošljava se najviše mladih, dodao je, čime im se može otvoriti bolja perspektiva, a oni dati novu kvalitetu.

Siguran sam da će vlada Restart koalicije imati snage i hrabrosti za dugogodišnje planiranje, istaknuo je te naglasio da je vrlo važno, jer je nerealno očekivati da država sve financira, da se uspostavi poticajni sustav sponzoriranja, kako bi se dao dodatni motiv uspješnim gospodarstvenicima ili imućnijim pojedincima da ulažu u kulturu. Ukazao je i na nužnost da reforma obrazovanja obuhvati i reformu obrazovanja u kulturi i umjetnosti.