Hrvatska ima uvjerljivo najlošije makroekonomske pokazatelje među usporedivim zemljama srednje i istočne Europe, pokazuje usporedna analiza Hrvatske narodne banke. U gotovo svim segmentima, od industrijske proizvodnje i izvoza preko nezaposlenosti do percepcije kreditnog rizika, Hrvatska pokazuje da je 'bolesnik srednje i istočne Europe'
Prema kretanju BDP-a, Hrvatska je u trećem tromjesečju 2013. jedina od 11 promatranih zemalja (Hrvatska, Bugarska, Češka, Estonija, Letonija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija) pretrpjela pad gospodarske aktivnosti. Najveći rast (+1,6%) zabilježila je Rumunjska, iznad prosjeka su bile Letonija (+1,3%) i Mađarska (+0,9%), a najslabiju aktivnost pokazale su Slovenija u kojoj je BDP stagnirao te Hrvatska s blagim padom od 0,1%.
Rast BDP-a u većini navedenih zemalja uglavnom se oslanjao na inozemnu potražnju. S druge strane, domaća je potražnja bilježila sporiji oporavak te je u nizu zemalja negativno utjecala na gospodarsku aktivnost.
Hrvatska se nalazi na začelju i po industrijskoj proizvodnji i izvozu. U drugoj je polovini 2013. industrijska proizvodnja rasla u gotovo svim zemljama srednje i istočne Europe, dok je pad ostvaren jedino u Hrvatskoj i Litvi. Pritom je najsnažniji rast ostvaren u Slovačkoj i Rumunjskoj, a najveći je pad zabilježen u Hrvatskoj.
U istom se razdoblju u većini promatranih zemalja povećao robni izvoz, posebice u Bugarskoj i Rumunjskoj. S druge strane, u Estoniji i Letoniji zabilježeno je značajno smanjenje izvoza robe, a istodobno je rasla industrijska proizvodnja, što upućuje na važnost domaće potražnje u generiranju rasta u tim zemljama.
Što se tiče Hrvatske, robni se izvoz smanjio usporedno s kontrakcijom industrijske proizvodnje, a intenzitet pada izvoza robe najveći je u usporedbi s promatranim zemljama.
Kada je riječ o dinamici broja zaposlenih i nezaposlenih, Hrvatska se opet izdvaja s najnepovoljnijim kretanjima. Naime, u Hrvatskoj je u trećem tromjesečju 2013. zabilježen godišnji pad broja zaposlenih od čak 5,6%, dok je u ostalim promatranim zemljama broj zaposlenih porastao ili se tek blago smanjio. Nakon Hrvatske, najsnažniji godišnji pad broja zaposlenih pod utjecajem snažne recesije zabilježila je Slovenija (–0,7%), a najpovoljnija su kretanja broja zaposlenih imale Mađarska, Litva i Estonija.
Najvišu anketnu stopu nezaposlenosti u trećem su tromjesečju imale Hrvatska, Slovačka i Bugarska, a najniže vrijednosti zabilježene su u Češkoj, Rumunjskoj i Estoniji. Pritom su samo Hrvatska, Estonija i Letonija zabilježile povećanje stope nezaposlenosti u odnosu na prethodno tromjesečje.
Neto priljev inozemnoga kapitala nastavi oje slabjeti u većini zemaljama. Pritom su najveći priljevi ostvareni u Letoniji i Poljskoj, a odljevi u Sloveniji i Madžarskoj. Takva su kretanja ponajviše odredili dužnički tokovi kapitala, odnosno smanjenje dužničkih obveza u većini promatranih zemalja.
Ionako skromna, neto inozemna izravna ulaganja u zemlje Srednje i Istočne Europe dodatno su se smanjila te iznose oko 1,1% BDP-a, što je upola manje nego prethodne godine. Manji priljev izravnih ulaganja ostvaren je u svim promatranim zemljama, osim Litve. Za razliku od toga, primjećuje se daljnji rast kapitalnih transfera, pogotovo u Češkoj i Poljskoj, zahvaljujući uplatama iz zajedničkog proračuna EU-a.
Unatoč slabim priljevima kapitala, međunarodne su se pričuve u većini zemalja povećale, što je bilo posebno izraženo u Rumunjskoj, dok je u Mađarskoj došlo do njihova snažnog pada. Zbog gospodarskog rasta i smanjenja inozemnih obveza relativni pokazatelji inozemne zaduženosti u prva su se tri tromjesečja 2013. poboljšali u većini zemalja, osim u Slovačkoj i
Hrvatskoj.
Intenzitet ukupnog razduživanja bio je posebno izražen u Mađarskoj, kao posljedica naglašenog smanjenja inozemnih obveza države i, u nešto manjoj mjeri, kreditnih institucija. Za razliku od toga, na rast inozemne zaduženosti u Slovačkoj i Hrvatskoj najviše je utjecalo zaduživanje države.
I konačno, Hrvatska se izdvaja od ostalih zemalja i po rastu premije kreditnog rizika. Dok se percepcija rizika u većini promatranih zemalja u drugoj polovini 2013. nije značajnije promijenila u Hrvatskoj i Sloveniji je porasla za 50 bazičnih bodova. Početkom 2014. i Slovenija je (nakon odluke o dokapitalizaciji pet slovenskih banaka od strane slovenske vlade) zbilježila pad premije tako da se sada Hrvatska među svim promatranim zemljama izdvaja s najvišom razinom navedene premije.
