Promjena vremena donijela je kišu, vjetar i nagli pad temperature. Mnogi su to čekali nakon vrućih, pa i vrelih nekoliko toplinskih valova. No, i za osvježenje je upaljen narančasti meteoalarm zbog grmljavinskog nevremena u kninskoj i splitskoj regiji.

Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler tvrdi da je ostatak države pod žutim upozorenjima te da će tijekom vikenda na kopnu biti nešto mirnije, a na obali će puhati jaka bura. No, postavlja se pitanje je li ovo ljeto, unatoč svemu, najhladnije koje smo vidjeli, s obzirom na budućnost?

"Nisam veliki ljubitelj te fraze, zato što danas ne znamo kakvo će biti ljeto 2027. - hoće li biti isto, toplije, hladnije. Ono što znamo je da se nastavlja trend zagrijavanja svijeta, Europe i Hrvatske, ali moguće su različite varijacije od godine do godine", rekao je Güttler za Dnevnik Nove TV.

Najtoplije ljeto u Europi

Dapače, Güttler kaže da je ovo ljeto bilo najtoplije u Europi, pa tako i u pojedinim dijelovima Hrvatske. "Mnogo je rekorda srušeno u Hrvatskoj. Jedan koji je jako impozantan. U gradu Rijeci je 20 dana u kontinuitetu bilo upozorenje za određene razine toplinskog vala - žuto, narančasto, crveno", istaknuo je.

Što se tiče jeseni, prema dugoročnim se prognozama čini da bi i ona mogla također biti toplija nego inače.

"To neće biti temperature preko 30-35, ali će biti jesen vjerojatno toplija od prosjeka i zbog nekoliko razloga moguće su nešto kišnija razdoblja na području juga Hrvatske i Dalmacije", istaknuo je Güttler.

Točnija upozorenja

Kako bi upozorenja na vremenske nepogode bila točnija, ravnatelj DHMZ-a je najavio da će tijekom ovog mjeseca prijeći na nov sustav meteoalarma koji će se odnositi na županije, a ne regije.

"Praksa pokazuje da vrlo često operativne snage, snage civilne zaštite, vatrogasci, Ravnateljstvo civilne zaštite, Hrvatske vode, kao i građani, trebaju informaciju koja je točnija u prostoru. Tako više nećemo imati velike hrvatske regije, nego ćemo točno za svaku županiju reći ili upozoriti na visoke temperature, na udare vjetra, na količinu oborina. Nadam se da će to i našim građanima, i svima koji koriste informacije, puno više značiti", istaknuo je.

Obavijesti putem SRUUK-a

No, DHMZ može koristiti i sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK), ali samo u iznimnim situacijama. 

"SRUUK je jedna nova tehnologija, u Hrvatskoj u praksi od 2023. godine. Tu nismo kaskali za drugim europskim zemljama, i one uvode slične alate. Cilj je, danas svi imamo mobitel u svom džepu, da nam to bude dodatan kanal na kojem dobijemo informaciju o nekakvoj nepogodi, problemu ili nekakvom incidentu. U Hrvatskoj sustavu funkcionira na način da različita stručna tijela, recimo Hrvatska vatrogasna zajednica za požare, Hrvatske vode za poplave, sustav obrane za sigurnosne incidente, DHMZ u slučaju nevremena - prepoznaje rizike i pokušaju ih detektirati", objašnjava Güttler te nastavlja:

"Ukoliko imamo dovoljno vremena, dajemo nalog Ravnateljstvu civilne zaštite da se poruke na nekom području pošalju što većem broju građana. DHMZ je od 2023. godine pet puta aktivirao taj sustav. Ponekad su to bile veliki grmljavinski sustavi preko čitave Hrvatske, ponekad su bili fokusirani dijelovi zemlje", naglasio je ravnatelj DHMZ-a. 

Ovu tehnologiju obavještavanja će nastaviti koristiti, dodao je, uz želju da se kroz nekoliko godina cijeli sustav uskladi na razini Europe.