U ratu za spas eurozone, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso dirnuo je u osinje gnijezdo tražeći od banaka koje uživaju fiskalne povlastice da izvole pružiti doprinos u rješavanju krize čijem su nastajanju i same uvelike kumovale.

Protekli europski tjedan, inače, činio se obećavajućim. Financijska tržišta preporodila su se zbog ratifikacije proširenih ovlasti Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) u njemačkom i finskom parlamentu te snažnog Barrosovog govora o stanju Unije: potvrđeno je da mjere za rješavanje krize uključuju uvođenje euroobveznica i poreza na financijske transakcije.

Zbijanju redova čelnika eurozone i njemačkih parlamentaraca prethodili su dramatični pozivi na akciju s druge strane Atlantika, od američkog predsjednika Baracka Obame i predsjednika Svjetske banke Roberta Zoellicka, čija su upozorenja načas zatvorila usta europskim kritičarima EFSF-a i rezultirala novootkrivenim političkim suglasjem te guranjem sukoba oko mjera oporavka u drugi plan.

Zloguke prognoze o raskolu Unije

Primirje nije potrajalo - najava oporezivanja bankovnih transakcija dolila je ulje na vatru u Velikoj Britaniji, gdje sve više medijskog prostora osvajaju žestoki kritičari europske ideje.

Financijska središta London i New York graknula su, doduše, u obranu banaka čim je iz Bruxellesa pušten probni balon o novom porezu, no London se svom snagom obrušio na Komisiju tek nakon što je plan o porezu na financijske transakcije pred europarlamentarcima iznio sam Barroso. Zloguke prognoze o mogućem raskolu Unije došle su iz usta Nicka Clegga, zamjenika britanskog premijera, koji je upozorio da bi se EU mogla raspasti ako planirano jačanje integracije država eurozone isključi Britaniju iz procesa donošenja ključnih odluka.

Na prijetnje iz Londona Bruxelles je uzvratio u petak najavljujući da će tužiti Britaniju na Europskom sudu pravde ako ne olakša strancima uvjete za ostvarivanje socijalnih povlastica po uzoru na ostatak Unije.

Britanski ministri strahuju da bi veća prava za državljane Europske unije – ponajprije onih s istoka kontinenta – na primanja iz sfere socijalne skrbi mogla koštati britanske porezne obveznike i do dvije i pol milijarde funti godišnje. Britanska vladajuća koalicija, u nastojanju da osigura provedbu planirane reforme socijalne skrbi, u ovom trenutku takav trošak ne može si priuštiti, piše britanski Telegraph.

Diskriminacija stranaca u Britaniji 

Komisija se obrušila na britanska pravila za stjecanje prava na socijalne povlastice tvrdeći da diskriminiraju strance, koji moraju proći poseban ispit za dobivanje boravišne dozvole kako bi stekli pravo na podnošenje zahtjeva za socijalnu pomoć. Komisija smatra da je test pretežak i želi da Britanija snizi kriterije po uzoru na ostale države članice EU-a.

Bruxelles je dao Londonu dva mjeseca da uskladi pravila s europskim standardima – u suprotnom, razmotrit će podizanje tužbe protiv Ujedinjenog Kraljevstva na Europskom sudu pravde.

Ako Bruxelles dobije mogući spor na Europskom sudu pravde, Britanija će morati na temelju boravišne dozvole strancima osigurati primanja poput naknade za uzdržavanje, mirovinskog osiguranja i doplatka na dohodak, iako oni nikada nisu radili u Britaniji niti su plaćali ikakve doprinose. Tisuće nezaposlenih diljem EU-a mogle bi se doseliti u Britaniju, upozoravaju britanski mediji.

Britanski ministar rada i mirovina Iain Duncan Smith smatra da je potez Komisije dio 'šireg pokreta' od 'neizabranih i neodgovornih' europskih vlasti koje nastoje proširiti svoje ovlasti na Ujedinjeno Kraljevstvo.

'Ovakva vrsta grabljenja teritorija koje čini Europska unija može prouzročiti sakaćenje nacionalnih država i protiv toga ćemo se boriti', poručio je Smith za Telegraph.

Najžešći napad Londona na Bruxelles

To je dosad najžešći napad iz britanskog kabineta na sve veće uplitanje Bruxellesa u politiku koalicijske vlade. 'Novi prijedlozi predstavljaju temeljni izazov britanskom društvenom ugovoru i mogli bi rezultirati time da britanski porezni obveznici plaćaju dodatnih više od dvije milijarde funti u socijalnim davanjima za osobe koje nemaju veze s našom zemljom i koje nikada nisu platile ni penija poreza', ustvrdio je Smith.

'Ovo prijeti razbijanjem vitalne poveznice koja treba postojati između poreznih obveznika i njihovih vlada… Osjećam da je ovo dio šireg pokreta – u istom tjednu došli su i prijedlozi za uvođenje poreza na financijske transakcije diljem Europe što prijeti kažnjavanjem britanskih banaka zbog snižavanja njihove konkurentnosti u inozemstvu'.

Najava iz Bruxellesa razbjesnila je britanske ministre osobito stoga što se sektor socijalne skrbi tradicionalno smatra područjem nacionalne politike u koje se Europska unija nema pravo uplitati.
Prijetnja će rasplamsati i unutarkoalicijska neslaganja: konzervativni zastupnici, koji se ovog vikenda okupljaju na godišnjoj konferenciji u Manchesteru, zahtijevaju od premijera Davida Camerona da pokaže zube Bruxellesu, a liberalni demokrati odbijaju primisao o otvaranju pitanja članstva Britanije u Europskoj uniji.

'Razočaran sam i iznenađen što Komisija tako odlučno najavljuje pravne korake u vrijeme kada se Europa suočava s ogromnim izazovima. Neobično je to što bi željeli ući u bitku oko pitanja koje je toliko politički osjetljivo', rekao je Chris Grayling, državni tajnik za zapošljavanje, koji je ranije po ovom pitanju zatražio podršku Njemačke i Francuske, ali posljednja prijetnja Bruxellesa ukazuje na to da će se svako lobiranje u tom smjeru pokazati izlišnim.

Ovaj slučaj posljednji je u nizu primjera koji su ministre britanske vlade ogolili kao nemoćne u odnosu na Bruxelles. Prošle godine, odluka Europskog suda primorala je Camerona da dopusti glasovanje zatvorenicima, a početkom rujna, britanski parlamentarac Mark Pritchard zatražio je od Camerona da raspiše referendum o ostanku ili povlačenju Britanije iz članstva u EU.