Svijet KRIZA EUROZONE

Barroso: Ovo je biti ili ne biti za Europu

  • Autor: S. Srdoč
  • 28.9.2011 16:09:17
  • 28.9.2011 11:31:23

Dužnička kriza eurozone najveći je izazov u povijesti Europske unije, upozorio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso obraćajući se zastupnicima na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu

Barrosovo upozorenje europarlamentarcima stiže u osvit predstojećih ratifikacija Europskog fonda za financijsku stabilnost u parlamentima zemalja članica eurozone, koje moraju amenovati nove ovlasti stalnog fonda za pomoć posrnulim gospodarstvima.

Zastoj u ratifikaciji ili odbijenica Europskom fondu rezultirali bi novim problemima na svjetskim financijskim tržištima, te Barroso u govoru o stanju Europske unije očajnički nastoji izboriti demonstraciju odlučnosti u rješavanju 'najteže gospodarske i financijske krize u povijesti'.

Grčka ostaje u eurozni

O ozbiljnosti trenutka svjedoče i koordinirane izjave čelnika Europske središnje banke (ECB) Jean-Claudea Tricheta, koji je jutros poručio da vlade eurozone moraju ubrzati usvajanje novih ovlasti za europski krizni fond, te predsjednika Svjetske banke Roberta Zoellicka, koji je upozorio zemlje eurozone da je krajnje vrijeme da se prihvate posla s ciljem suzbijanja dužničke krize.

Europski fond za financijsku stabilnost, koji bi trebao biti u punom pogonu od sredine 2013. godine, moći će raspolagati sa predviđenih gotovo 500 milijardi eura daleko fleksibilnije od aktualnog sustava kroz koji se pomaže prezaduženim članicama Grčkoj, Irskoj i Portugalu.

Barroso je odlučno demantirao nagađanja o izbacivanju ili izlasku Grčke iz eurozone, obećavajući da će europski partneri i dalje pomagati Ateni.

Pritom, Barroso je naglasio važnost uloge Europske središnje banke (ECB), signalizirajući da je jedino ta europska institucija, s neograničenim pristupom likvidnosti, trenutno u stanju spasiti slabe članice eurozone.

'Vjerujemo da će Europska središnja banka... učiniti sve što je nužno kako bi osigurala integritet područja eura i njegovu financijsku stabilnost', rekao je Barroso, zavivši u crno dužnosnike ECB-a koji smatraju da bi teret krize prvenstveno trebale snositi vlade.

Stižu euro obveznice

Unatoč njemačkom protivljenju, Barroso je najavio da će Europska komisija za nekoliko tjedana predstaviti prijedloge za uvođenje euro obveznica. Berlin, naime, strahuje da će to rezultirati jeftinim i neodgovornim zaduživanjem pojedinih članica eurozone.

Europska komisija odbacila je i njemačko-francuski prijedlog da ekonomsku vladu eurozone čine čelnici zemalja članica, što podrazumijeva jednoglasno odlučivanje: Barroso se zauzeo za federalistički pristup u kojem glavnu riječ imaju nadnacionalne institucije EU-a, naglašavajući da je Europska komisija ekonomska vlada Unije.

Izazove eurozone, prema njegovim riječima, nadvladat će daljnja integracija, te kombinacija proračunske discipline, sređivanja javnih financija i mjera koje osiguravaju gospodarski rast.

Barroso smatra da je uz postojeći stupanj integracije nemoguće imati zajedničku valutu i jedinstveno tržište. Bez daljnih integracija, upozorio je predsjednik Europske komisije, Uniji prijeti fragmentacija jer krize iskorištavaju nacionalisti i populisti koji osporavaju njezina postignuća.

'U svakoj krizi javlja se nova šansa. Suočeni smo s financijskom, gospodarskom i socijalnom krizom, ali i s krizom povjerenja kakvu nismo imali nekoliko desetljeća. No, pravi Europljani čvrsto vjeruju u sretan kraj', rekao je Barroso.


  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još