Plan Europske unije za povećanje deportacija migranata bez reguliranog boravka mogao bi dovesti do provedbe migracijskih zakona nalik američkom modelu ICE-a, upozorava više od 70 organizacija za ljudska prava
I ne samo to, već tvrde da bi predložene mjere mogle pretvoriti svakodnevne prostore i javne službe u alate migracijskog nadzora.
Europska komisija predstavila je prošlog ožujka prijedlog kojim želi povećati broj povrataka osoba bez zakonskog prava boravka u EU-u, uključujući mogućnost slanja u offshore centre izvan Unije. O nacrtu još treba odlučiti Europski parlament u političkom trenutku obilježenom jačanjem krajnje desnice nakon izbora 2024. godine, piše Guardian.
U zajedničkoj izjavi 75 organizacija navodi da bi ti planovi mogli normalizirati imigracijske racije i pojačati rasno profiliranje. Kako upozoravaju, mjere bi 'učvrstile kazneni sustav, potaknut krajnje desnom retorikom i utemeljen na rasno motiviranoj sumnji, denuncijaciji, pritvoru i deportaciji', dodajući da Europa iz povijesti zna kamo vode sustavi nadzora i kontrole.
Komisija najavila učinkovite i moderne postupke
Komisija je prijedlog ranije opisala kao 'učinkovite i moderne postupke' koji bi povećali deportacije osoba kojima je odbijen azil ili su prekoračile vizu. Trenutačno se vraća tek oko svaka peta osoba bez prava boravka.
Kritičari posebno ističu mogućnost policijskih pretraga privatnih domova bez sudskog naloga te obavezu javnih službi da prijavljuju osobe bez dokumenata. Michele LeVoy upozorila je na mogućnost 'racija sličnih ICE-u', poručivši: 'Ne možemo biti ogorčeni zbog ICE-a u Sjedinjenim Državama, a istovremeno podržavati ove prakse u Europi.'
Humanitarna organizacija Médecins du Monde tvrdi da bi takve mjere mogle odvratiti ljude od traženja medicinske pomoći, što se, kako navode, već vidi u američkoj državi Minnesoti. Andrea Soler Eslava upozorava: 'Trudnice, djeca i osobe s kroničnim bolestima jednostavno izbjegavaju traženje osnovnih zdravstvenih usluga, čak i u hitnim slučajevima.'
Stručnjaci za ljudska prava zabrinuti
Krajem siječnja 16 stručnjaka za ljudska prava pri Ujedinjenim narodima poslalo je EU-u pismo s nizom briga, navodeći da bi predložena uredba mogla kršiti međunarodne obaveze i dodatno stigmatizirati migrante.
Potpisnici izjave upozoravaju i na planove masovnog prikupljanja podataka te razmjene informacija među policijskim snagama. Alamara Khwaja Bettum iz Statewatcha tvrdi da bi pojačani nadzor i policijske ovlasti mogli potaknuti rasizam i ugroziti građanske slobode.
O uredbi će početkom ožujka glasati odbor za građanske slobode Europskog parlamenta. Emmanuel Achiri iz Europske mreže protiv rasizma upozorava da bi ove mjere najviše pogodile već marginalizirane i rasno obilježene zajednice. 'Ovaj prijedlog predstavlja izravan i nesrazmjeran napad na zajednice koje su već marginalizirane', rekao je.