KARAMARKO KAO PARANGAL

Raskomadanu desnicu 'pojela' taština

desnica željko sačić josip jurčević mile bogović ante ivas krešimir miletić

desnica željko sačić josip jurčević mile bogović ante ivas krešimir miletić

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

'Hrvatska straža', Hrvatski plamen', 'Akcija za bolju Hrvatsku', samo su neke od stranaka s desnog političkog spektra koje su osnovane ove godine. Iako su postojali pokušaji da se takve stranke ujedine, desnica nikada nije bila toliko razjedinjena, a HDZ je krenuo u ozbiljnu bitku instaliravši Tomislava Karamarka kako mamac za desne glasače

Politolog Anđelko Milardović smatra da si HDZ ne može dopustiti koaliranje sa strankama desnice stoga je, kaže, ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko svojevrsni parangal te stranke za desne birače. 'Na taj parangal će se staviti mamci prihvatljivi za pripadnike desnog populističkog spektra. HDZ ne smije ići ni u kakvu koaliciju s HSP-om i različitim pravaškim strankama zbog pomutnje političkog imidža rafinirane stranke desnog centra koji bi se zasigurno poljuljao u slučaju takvog direktnog povezivanja', smatra Milardović.

On najviše šansi za osvajanje mandata u Saboru daje HSP-u, no i njihove su šanse za to, kako pokazuju ankete, slabe. 'Ako HSP kao jedna organizirana parlamentarna stranka s iskustvom nema velike šanse, onda se može postaviti retoričko pitanje kako će male stranke prijeći izborni prag. No one su također sastavni dio političkog folklora i nužno je njihovo postojanje', zaključio je.

Taština pojela ideale

Prodaja nacionalnih interesa i hrvatskih generala za ulazak u Europsku uniju te odricanje od vizija i ideja utemeljitelja HDZ-a Franje Tuđmana kao i višegodišnji politički brak iz interesa s SDSS-om, 'grijesi' su koje HDZ-u desni birače ne praštaju.

Iako se nakon prosvjeda branitelja početkom ove godine, posebice nakon prvostupanjske haške presude Anti Gotovini i Mladenu Markaču činilo kako će se desnica konsolidirati i na neki način zajedno izaći na izbore, tri mjeseca prije izbora situacija se znatno izmijenila.

Popis desnih stranaka

Hrvatska straža, Hrvatski plamen, Akcija za bolju Hrvatsku, Autohtona hrvatska stranka prava, Hrvatska stranka prava 1861., Hrvatska stranka prava, Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, Hrvatski istinski preporod, H-rast, Jedino Hrvatska, Hrvatski zbor, Hrvatsko pravaško bratstvo, Obiteljska stranka

Iako gotovo sve desne stranke imaju vrlo slična stajališta te stranačke programe, čini se da je taština nadvladala političku borbu za nacionalne interese. Umjesto ujedinjenja, došlo je do cijepanja pojedinih pokreta i stranaka, demonstrativnih odlazaka i povlačenja sa sobom dijela članstva. Takva je situacija bila u HSP-u dr. Ante Starčević. Iako je po povratku s robije iz SAD-a hrvatski emigrant i osuđeni terorist Zvonko Bušić bio oduševljen Ružom Tomašić, njihova politička ljubav nije bila dugog vijeka. Bušić istupa iz stranke i osniva svoju stranku Hrvatski plamen.

Oko sebe okuplja poznate osobe iz svih društvenih sfera: znanstvenika Davora Pavunu, ekonomista Matu Babića, pjevača Marka Perkovića Thompsona, glumicu Anju Šovagović Despot te velečasnog Zlatka Sudca a navodno ga podržavaju i biskupi Ante Ivas i Mile Bogović.

No, uz Bušića, u Plamen stižu i general Željko Sačić te povjesničar Josip Jurčević. Prvi je prethodno već osnovao svoju stranku Akcija za bolju Hrvatsku, dok je Jurčević sudjelovao u političkom pokretu, a kasnije i stranci H-rast.

H-rast se nakon svog osnivanja krajem prošle godine činio izglednom političkom inicijativom koja bi mogla napokon ujediniti desene stranke. No nedavni sukobi, pa i fizički obračuni među čelnicima H-rasta, pokazali su da je ego opet prevladao zajedničke interese.

O razjedinjenosti desnice Milardović kaže: 'Problem je vodstvo; pokušali su se okupiti, no tu je puno taština. Ako ta opcija želi igrati nekakvu ulogu i konkurirati etabliranim političkim korporacijama poput HDZ-a i SDP-a, onda bi trebali razgovarati o velikom okupljanju.' No zaključuje da stranke i radikalne ljevice i desnice kada uđu u parlament otupe oštricu i 'omekšaju'. Takve stranke uglavnom u parlament ulaze na lokalnoj i regionalnoj razini. Kao primjer Milardović spominje Haiderovu slobodarsku stranku koja je koalirajući s narodnjacima dovela Austriju u međunarodnu izolaciju.

Patrik Macek/PIXSELL

Patrik Macek/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Anto Đapić i Danijel Srb

Uz ove tri navedene stranke, dolazi i niz stranaka s epitetom 'pravaška'. Najveća od njih, HSP, prema posljednjim istraživanjima jedina ima šanse prijeći izborni prag. No, reaktiviranje Ante Prkačina te istrošenog Ante Đapića koji je zaslužan za činjenicu da je stranka od pet mjesta u Saboru spala na tek jedno, teško da će pridonijeti rastu popularnosti HSP-a na čelu s korektnim, ali ne naročito karizmatičnim Danijelom Srbom.

Miroslav Tuđman, kao sin prvog hrvatskog predsjednika, mogao bi imati stanovit utjecaj na stranku kojoj se priključi. No njegova uloga u političkom životu prilično je nejasna. Predsjednik je Hrvatskog istinskog preporoda, spominjalo ga se kao člana H-rasta, ali i u kontekstu ponovnog učlanjenja u HDZ te vraćanja te stranke na put koji je zacrtao Franjo Tuđman te vraćanja onih koje je Sanader izbacio 'detuđmanizacijom' stranke.

Glasači desnice će se, prema svemu sudeći, najdulje zadržati u glasačkim mjestima 4. prosinca pokušavajući zaokružiti jednu od desetak desnih opcija. Kako sada stvari stoje, nakon kolebanja kružić bi ipak mogao završiti na rednom broju koji će stajati ispred imena stranke kojoj je Jadranka Kosor na čelu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi