Trumpova administracija opetovano je podupirala europske stranke krajnje desnice koje dijele slična stajališta o temama od imigracije do klimatskih promjena, pomažući u legitimaciji pokreta koji su se dugo suočavali sa stigmom u vlastitim zemljama, a sada su u usponu.

Nova američka Nacionalna sigurnosna strategija, objavljena prošli mjesec, navodi kako 'rastući utjecaj domoljubnih europskih stranaka doista daje povoda za veliki optimizam'.

No te se stranke sada suočavaju s dilemom jer neodobravanje Trumpa raste diljem kontinenta zbog njegovih sve agresivnijih vanjskopolitičkih poteza, a posebno zbog napora da od Danske uzme Grenland.

'Divlji Zapad'

'Donald Trump prekršio je temeljno predizborno obećanje – a to je da se neće miješati u poslove drugih zemalja', rekla je Alice Weidel iz krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD), a sučelnik stranke Tino Chrupalla odbacio je 'metode Divljeg zapada'.

AfD je njegovao veze s Trumpovom administracijom, ali ankete sugeriraju da to više ne bi bilo korisno. Istraživanje agencije Forsa objavljeno u utorak pokazalo je da 71 posto Nijemaca vidi Trumpa više kao protivnika nego kao saveznika.

Oprez prema Trumpu porastao je otkako je u subotu obećao uvesti carine nizu zemalja EU-a, uključujući Njemačku, Francusku, Švedsku i Britaniju, sve dok se SAD-u ne dopusti akvizicija Grenlanda. Te su zemlje prošli tjedan na zahtjev Danske poslale vojno osoblje na taj golemi arktički otok.

Čelnik francuskog Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella izjavio je u utorak da Europa mora reagirati, govoreći o 'mjerama protiv prisile' i suspenziji gospodarskog sporazuma potpisanog prošle godine između EU-a i Sjedinjenih Država.

Britanska populistička stranka Reformirajmo Ujedinjeno Kraljevstvo, čiji je čelnik Nigel Farage dugo slavio svoje bliske veze s Trumpom, priopćila je kako je teško reći blefira li američki predsjednik.

'No koristiti ekonomske prijetnje protiv zemlje koja se više od sto godina smatra vašim najbližim saveznikom nije nešto što bismo očekivali', poručili su iz stranke u izjavi objavljenoj 19. siječnja. 

Izravan je bio i Mattias Karlsson, kojeg se često navodi kao glavnog ideologa krajnje desnih Švedskih demokrata, rekavši da se sve što Trump dotakne 'pretvori u s**nje'.

'Dugoročni interes'

Nisu sve europske krajnje desne i populističke stranke toliko kritične. Neke, poput nizozemske Stranke za slobodu (PVV) i španjolskog Voxa, pohvalile su Trumpa zbog uklanjanja venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura, no šute o njegovim prijetnjama oko Grenlanda.

Drugi, poput poljskog predsjednika Karola Nawrockog i nacionalističke vlade mađarskog premijera Viktora Orbana, pozvali su da se pitanje Grenlanda riješi bilateralno između Sjedinjenih Država i Danske.

Češki premijer Andrej Babiš objavio je u utorak video na društvenim mrežama u kojem je mahao kartom i globusom kako bi pokazao koliko je Grenland velik i koliko je blizu Rusiji u slučaju slanja projektila. 'SAD ima dugoročni interes za Grenland, to nije samo inicijativa Donalda Trumpa', rekao je pozivajući na diplomatsko rješenje.

Talijanska desna premijerka Giorgia Meloni, koju se smatra jednom od Trumpu najbliskijih europskih čelnica, rekla je da je njegova odluka o uvođenju carina europskim saveznicima 'pogreška'.

'Razgovarala sam s Donaldom Trumpom prije nekoliko sati i rekla mu što mislim', rekla je u nedjelju dodajući kako smatra da postoji 'problem u razumijevanju i komunikaciji' između Washingtona i Europe. Od tada se nije oglašavala, ali talijanski mediji pišu da se ona protivi uvođenju uzvratnih carina SAD-u te da umjesto toga pokušava smiriti krizu pregovorima.

Međutim, talijanski potpredsjednik vlade Matteo Salvini, čelnik krajnje desne Lige, za obnovljene trgovinske napetosti okrivio je europske države koje su poslale vojnike na Grenland. 'Želja da se najavi slanje trupa ovamo i onamo sada donosi svoje gorke plodove', napisao je na platformi X.