Hrvatska smatra da Europske unija u novom proračunskom razdoblju nakon 2027. treba zadržati isti iznos novca u EU fondovima kako bi nastavila smanjivati nejednakosti između svojih bogatih i siromašnih dijelova, rekla je u utorak privremena hrvatska ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Zrinka Raguž tijekom Foruma jadransko-jonske regije
"Mi smo snažni zagovornici kohezijske politike. Smatramo da iznos namijenjen kohezijskoj politici treba ostati kakav je i bio", izjavila je Raguž na forumu koji se održava na grčkom otoku Kreti.
U aktualnom razdoblju od 2021. do 2027. u EU fondovima namijenjenima za provedbu kohezijske politike nalaze se 392 milijarde eura. To je trećina proračuna Europske unije.
"To je najvažnija infrastrukturna i razvojna politika EU-a koja je omogućila Hrvatskoj brzi rast BDP-a i kreditnog rejtinga, najveću stopu zaposlenosti i najnižu stopu nezaposlenosti i druge pozitivne makroekonomske indikatore", dodala je Raguž tijekom svog izlaganja.
vezane vijesti
Kohezijska politika, kojom EU preko fondova nastoji smanjiti razvojne nejednakosti, dogovara se na sedam godina. U Bruxellesu vlada velika neizvjesnost kakva će biti kohezijska politika od 2028. do 2034.
EU zbog rata u Ukrajini želi više izdvajati za naoružanje, a također i za suzbijanje ilegalnih migracija u Europu. Istovremeno mora vratiti dug nastao posuđivanjem novca na tržištu za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa.
Deset zemalja jadransko-jonskog prostora - Hrvatska, Grčka, Italija, Slovenija, San Marino, BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija - boje se da će biti manje novca u EU fondovima o kojima ovise ili kojima se nadaju.
"Usred smo krucijalne rasprave oko idućeg proračuna", rekla je dužnosnica grčkog ministarstva gospodarstva i financija Vasiliki Pantelopoulou.
Grčka je posljednjih godinu dana predsjedala Strategijom Europske unije za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), političkim okvirom putem kojeg surađuje deset zemalja na prostoru sa 70 milijuna stanovnika. Zemlje prekogranično surađuju koristeći EU fondove za zajedničke projekte zaštite okoliša, kulturne baštine, za edukacije i prometnu povezanost. Zemljama kandidatima to služi kao priprema za članstvo u Europskoj uniji.
"Naša obveza je braniti kohezijsku politiku, snažne i stabilne EU fondove, da ih se ne smanji. To je važno", napomenula je Pantelopoulou. "Ne možemo govoriti o snažnoj EU bez kohezijske politike i smanjivanja razlika u razvijenosti", dodala je.
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, za dva mjeseca će predstaviti prijedlog proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. Tada će biti poznat iznos novca namijenjen kohezijskog politici.
