SVIJET U SEDAM DANA

Putin se bori protiv repera, Marie Le Pen odjenula žuti prsluk, Soros protiv 'robovskog' zakona

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 23.12.2018 09:42
  • Objavljeno 23.12.2018 u 09:42
Vladimir Putin

Vladimir Putin

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Koliko je 200 zemalja na sastanku u Katowicama ozbiljno shvatilo primjenu Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama? Gubi li Emmanuel Macron rat sa 'žutim prslucima'? Zašto je belgijski premijer Charles Michel dao ostavku? Čeka li Europu novi val džihadističkog terora nakon Trumpove odluke o povlačenju američkih trupa iz Sirije? Boji li se Trump demokrata-milijardera na sljedećim izborima 2020.? O događajima koji su obilježili tjedan čitajte u pregledu Davorke Grenac

Bit će da je ovaj Božić ipak malo zazelenio. Tako će reći optimisti nakon završenog sastanka 24. konferencije Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP24) u poljskim Katowicama, u kojima su diplomatski predstavnici 200 zemalja u završnom dokumentu zaključili da se konačno mora primijeniti onaj famozni Pariški sporazum o klimi iz 2015. Pesimisti će pak reći da su i nakon COP24 problemi ostali neriješeni.

Prosvjed poljskih studenata u znak potpore Greti Thunberg, aktivistici koja je posramila svjetske vođe na konferenciji UN-a

Prosvjed poljskih studenata u znak potpore Greti Thunberg, aktivistici koja je posramila svjetske vođe na konferenciji UN-a

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Argumenti optimista: 'Konačno možemo krenuti naprijed', kažu. Usvojen je detaljan skup pravila za provedbu dogovora koji traži da svaka vlada slijedi jedinstvene standarde za mjerenje i transparentnu politiku praćenja i izvještavanja o emisiji štetnih plinova te ih poziva da u tome budu što revniji do sljedećeg sastanka 2020. Sporazum je prihvatio i SAD, mada je predsjednik Trump najavljivao izlazak iz njega.

Argumenti pesimista: 'Hoće li vlade poštivati dogovor, to ovisi samo o njihovoj dobroj volji.' Brazil traži izuzeće jer u rukavu ima džokera Amazonu, 'pluća Zemlje', kojom bi kompenzirao malo veću emisiju od dogovorene. Turci traže da ih se ne svrstava u razvijene, nego među zemlje u razvoju, što im omogućuje popust… Zemlje u razvoju nisu čvrsto obećale da će se pridržavati dogovora, a veliki proizvođači nafte kao što su Saudijska Arabija, Kuvajt, Rusija i Amerika formalno podupiru dogovor o smanjenju korištenja fosilnih goriva, ali ne uzimaju ozbiljno dramatično upozorenje Vijeća za klimatske promjene (IPCC), globalnog tijela vodećih klimatologa u svijetu, da sljedećih 12 godina zagrijavanje atmosfere ne smije prijeći 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsku razinu jer će to dovesti do ozbiljnih posljedica za Zemlju, uključujući odumiranje koraljnih grebena, nestanak biljnih i životinjskih vrsta, poplave, suše i krizu u proizvodnji hrane.

Koliko su vlade ozbiljno shvatile sporazum u Katowicama, vidjet će se na UN-ovoj 'štih-probi', konferenciji 2019. u Čileu, a 2020. je rok do kojeg zemlje moraju ispuniti obećanja dana u Poljskoj, zemlji ugljena.

Teroristički napad u blizini božićnog sajma u Strasbourgu, u kojemu je ubojica Cherif Chekatt 11. prosinca pokosio pet, a ranio desetak osoba, tek je nakratko svratio pozornost s masovnih prosvjeda ‘žutih prsluka’. Unatoč odluci Emmanuela Macrona o podizanju minimalca za 100 eura, uvođenju bonusa na kraju godine i ukinuću poreza na plaću za prekovremeni rad, antivladine demonstracije peti tjedan idu dalje. Dokle će ići ‘žuti prsluci’, još se ne zna. Ne zna se tko im je vođa, niti koji su im konačni zahtjevi, a u tom buretu baruta desnica pokušava ušićariti dio političke paljbe.

  • +4
  • +1

Napad u Strasbourgu

Izvor: Profimedia / Autor: N. N.

Dok se Macron s prosvjednicima obračunavao suzavcem, vodenim topovima i uhićenjima, krajnje desni gradonačelnik grada Hénin-Beaumonta i oštri zagovornik antiimigracijske politike Steeve Briois dopustio je prosvjednicima da se griju oko vatri upaljenih u gradskim parkovima, na ulazu u grad postavio je znakove dobrodošlice te im, unatoč zabrani regionalnih vlasti, dopustio marširanje središtem grada. I tko se prošlog tjedna obreo u Hénin-Beaumontu? Tko drugi nego šefica desničarske Nacionalne fronte Marine Le Pen s ekipom, poručujući 'žutim prslucima' da se bore protiv Macronove politike koja ide u korist samo najbogatijih.

  • +7
  • +4

Prosvjed 'žutih prsluka' u Francuskoj i Izraelu

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

I u nas je bilo natezanja oko UN-ovog Globalnog kompakta o sigurnim, urednim i regularnim migracijama u Marakešu, ali prošlog vikenda zbog tog su sporazuma planule demonstracije u Bruxellesu, a belgijski premijer Charles Michel prošlog utorka dao je ostavku. Sit populističkih pobuna zbog svoje migracijske politike, iznevjeren od glavnog koalicijskog partnera Novog flamanskog saveza, koji mu je po tom pitanju okrenuo leđa, Charles Michel je o odluci obavijestio kralja Filipa. Za premijera je taj sporazum bio ‘mogućnost bolje europske i međunarodne suradnje’, a za protivnike ‘prijetnja državnom suverenitetu zemlje’.

‘Sretan Božić, gospodine premijeru’ - nazvani su masovni prosvjedi u Mađarskoj. Četvrti put u tjedan dana, prošle nedjelje na ulice je izašlo 10.000 građana, studenata, sindikalista i pripadnika oporbenih skupina prosvjedujući protiv novog ‘robovskog’ zakona o radu koji dopušta poslodavcima da od radnika traže do 400 prekovremenih sati godišnje s rokom plaćanja do tri godine odgode. Tko stoji iza prosvjeda? Tko drugi nego dežurni Krampus za mađarsku vlast - George Soros.

  • +7
  • +4

Prosvjedi protiv Orbana u Mađarskoj

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Vijest o Trumpovoj odluci o povlačenju 2000 američkih vojnika iz Sirije prošlog tjedna puknula je iz vedra neba. Trump kaže da je ISIL u Siriji poražen, Britanci tvrde da rat nije gotov. Kongresnici i Pentagon govore o napuštanju saveznika, izdaji Kurda koji su se borili s američkim trupama i da će sada biti prepušteni na milost nemilostivoj Turskoj, a prostor prepušten Rusiji i Iranu. Interpol pak upozorava na to da je Trumpov potez ‘sjajan poklon’ islamskim ekstremistima te da Europa može očekivati novi val terora.

No Trumpa možda brine nešto drugo. Polovina predsjedničkog mandata odmiče, što znači da počinje kampanja za novi. Trump jest milijarder, ali demokratski ‘klub momaka milijardera’, dečki potkoženijih od sadašnjeg republikanskog predsjednika, također je zainteresiran za ulazak u Bijelu kuću 2020., nagađa prošlog tjedna Guardian. List predviđa da će to biti bivši gradonačelnik New Yorka i biznismen Michael Bloomberg, težak 52 milijarde dolara, investitor u hedge fondove i aktivist Tom Steyer te bivši izvršni direktor Starbucksa Howard Schultz. Steyer i Schulz su zajedno procijenjeni na 50 milijardi. U odnosu na njih, Trumpova 3,1 milijarda obična je sića, što znači da bi demokratski dečki mogli imati puno više para i donatora u borbi za sljedećeg američkog predsjednika.

Vladimira Putina ne brine predsjednička stolica, već ruski reperi. Od reperskih tema kao što su seks, droga i prosvjedi, droga je najveća briga jer je to put do degradacije nacije, kaže on, ali se čini da ga posebno žuljaju reperski kritičari vlade koji se bune protiv njezine konzervativne ideologije u svim sferama života, piše Reuters. Putin kaže kako je svjestan da bi zabrane koncerata i uhićenja bili kriva taktika bez rezultata, pa je svoju administraciju i ministarstvo kulture zadužio da nađu rješenje. Predsjednik, naravno, nije generalno protiv repera. Sviđa mu se reperska zvijezda Timati koji repa: ‘Moj najbolji prijatelj je predsjednik Putin.'

  • +62
  • +59

Vladimir Putin

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

P.S. Evo malo povijesnog sjećanja: prve žaruljice na božićnom drvcu zasvijetlile su 1882., tri godine nakon što je Thomas Edison patentirao žarulju, ali borić je bio okićen svjetlom samo u prostorijama Edisonove tvrtke. Prvi pravi osvijetljeni božićni spektakl priređen je 1949., pet godina nakon smrti genijalca Nikole Tesle, u njujorškom Rockefeller centru s u to doba nevjerojatnih 7500 šarenih žaruljica. Od tada je to neizostavna njujorška tradicija, a ove godine norvešku smreku visoku 22 metra ukrasio je čuveni arhitekt Daniel Libeskind s tri milijuna kristalića Swarovski i tri metra visokom zvijezdom na vrhu osvijetljenom LED-om.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!