U pitanje nije dovedena samo budućnost jednog od najvećih vojnih projekata u Europi, već i sudbina njemačko-francuskog tenka nove generacije MGCS, kao i planirani izlazak obrambenog diva KNDS na burzu.

Projekt budućeg borbenog zrakoplova FCAS (Future Combat Air System) godinama je smatran simbolom europske obrambene suradnje. No nakon što su njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron najavili prekid razvoja zajedničkog lovca, otvorena su pitanja o budućnosti drugih povezanih programa.

Politički dogovor koji se počeo raspadati

Korijeni problema sežu u 2017. godinu, kada su tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel i Macron dogovorili svojevrsnu podjelu poslova. Francuska je trebala predvoditi razvoj budućeg borbenog zrakoplova zahvaljujući iskustvu stečenom na programu Dassault Rafale, a Njemačka je trebala biti nositelj razvoja novog europskog tenka, piše WiWo.

Na papiru je taj dogovor izgledao kao primjer uspješne europske suradnje, međutim u praksi su ga opterećivali politički sukobi, borba za utjecaj među proizvođačima i različiti nacionalni interesi.

Prema informacijama iz industrije, upravo su ti sukobi doveli do sloma FCAS-a, a sada prijete i projektu MGCS (Main Ground Combat System), zamišljenom kao nasljedniku njemačkog Leoparda 2 i francuskog Leclerca.

Ugrožena budućnost europskog tenka

Stručnjaci iz obrambenog sektora sve otvorenije procjenjuju da bi MGCS mogao završiti na isti način kao i FCAS.

Projekt vodi kompanija KNDS, nastala spajanjem njemačkog proizvođača tenkova Krauss-Maffei Wegmann i francuskog Nextera.

Iako iz KNDS-a službeno tvrde da sudbina MGCS-a nije presudna za poslovanje tvrtke, dio analitičara upozorava da bi eventualni neuspjeh tog projekta mogao značajno utjecati na interes investitora.

'Mnogi ulagači računali su upravo na efekt MGCS-a', navode izvori iz financijskog sektora.

IPO pod upitnikom

KNDS se priprema za izlazak na burzu, no očekivana tržišna vrijednost kompanije posljednjih mjeseci znatno je smanjena.

Početkom godine procjene su govorile o tržišnoj kapitalizaciji od čak 25 milijardi eura, a danas pojedini analitičari procjenjuju da bi joj vrijednost mogla pasti na 15 milijardi eura ili čak niže.

Dodatni problem predstavlja činjenica da je interes investitora za obrambene dionice oslabio nakon snažnog rasta prethodnih godina. Primjerice, dionice Rheinmetalla su posljednjih mjeseci izgubile značajan dio vrijednosti.

Projekt opterećen sukobima u industriji

Problemi MGCS-a nisu posljedica samo političkih nesuglasica između Berlina i Pariza.

Projekt su dodatno zakomplicirali sukobi između KNDS-a i Rheinmetalla, od 2019. godine uključenog u program na inzistiranje njemačke politike.

Time je narušena prvotna ravnoteža između njemačkih i francuskih partnera te je stvorena složena organizacijska struktura koja je usporila donošenje odluka i razvoj projekta.

Prema tvrdnjama izvora iz industrije, europske vlade često pokušavaju stvoriti potpuno nove zajedničke projekte velikih ambicija, umjesto da se fokusiraju na suradnju i interoperabilnost postojećih sustava.

Ambiciozan koncept za daleku budućnost

MGCS više nije zamišljen kao klasični tenk jer projekt predviđa stvaranje kompleksnog 'sustava sustava' koji bi povezivao posadna i besposadna vozila na digitalnom bojištu.

Koncept uključuje suradnju glavne borbene platforme s autonomnim sustavima zaduženima za protutenkovsku obranu, protuzračnu zaštitu i elektroničko ratovanje.

No upravo zbog tehnološke složenosti rokovi se neprestano pomiču. Tako se prvotno očekivalo da će novi sustav biti spreman oko 2035. godine, danas se govori o 2040-ima, a neki stručnjaci procjenjuju da puna operativna sposobnost neće biti postignuta prije 2050. godine.

Leopard 3 kao privremeno rješenje

Zbog dugog čekanja Njemačka i Francuska već razmatraju prijelazna rješenja.

Njemački regulator krajem prošle godine odobrio je zajednički razvoj novog tenka KNDS-a i Rheinmetalla, neslužbeno nazvanog 'Leopard 3'.

Taj bi model trebao premostiti razdoblje do dolaska MGCS-a, a Francuska u međuvremenu modernizira svoju flotu tenkova Leclerc kako bi ostali operativni do kraja desetljeća.

Država želi veći utjecaj

Dodatnu dimenziju cijeloj priči daje plan njemačke vlade da preuzme 40 posto udjela u KNDS-u kako bi spriječila dominaciju francuskog kapitala.

Ako vrijednost kompanije nastavi padati zbog neizvjesnosti oko FCAS-a i MGCS-a, taj bi potez mogao biti znatno jeftiniji nego što se očekivalo početkom godine.

Neki ekonomisti pritom upozoravaju na paradoks: država je godinama davala obrambenim tvrtkama unosne narudžbe, čime je povećavala njihovu vrijednost, a sada razmatra kupnju udjela po cijenama koje su upravo zahvaljujući tim narudžbama snažno porasle.