Rad na crno ima niz oblika, od rada bez sklopljenog ugovora o radu i bez prijave za obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, preko neprijavljivanja na odgovarajuće radno vrijeme i nezakonitog zapošljavanja državljana treće zemlje, pa do isplaćivanja plaće ili dijela plaće na ruke, bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja.

I dok s jedne strane država trenutno aktivno provodi medijsku kampanju prijavljivanja rada na crno, zanimljivo je pogledati što je sama napravila po tom pitanju u 2017. godini.

Kako je u tijeku priprema cjelovitih izvješća za prošlu godinu, u nadležnom ministarstvu raspolažu samo preliminarnim podacima inspekcije rada.   

U moru brojki koje su nam dostavljene ono što prvo upada u oko vezano je za isplatu dijela plaće na ruke. Naime u evidencijama u Ministarstvu o tome nemaju 'posebno izdvojen podatak'.

'Odgovor zašto nema tog podatka je jednostavan. Ljudi se boje. U pravilu se radi o ljudima koji rade na određeno vrijeme. Njihov strah od gubitka posla je veći od volje da to prijave ili nešto naprave. Oni su prisiljeni tako raditi, a takvi poslodavci zarađuju na njihovoj nevolji i varaju državu i njih', mišljenja je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Iz Ministarstva navode kako su inspektori rada tijekom 2017. obavili ukupno 32.393 inspekcijska posla, od kojih je 24.229 njih obavljeno u području radnih odnosa te 8164 u području zaštite na radu.

Ističu da su u 9456 inspekcijskih nadzora primjene propisa o radnim odnosima, ovisno o utvrđenom činjeničnom stanju, poduzimali propisane savjetodavne, upravne, prekršajne i kaznene mjere.

Tako su zbog osnovane sumnje u počinjenje ukupno 6204 prekršaja nadležnim prekršajnim sudovima protiv poslodavaca i odgovornih osoba poslodavaca pravnih osoba podnijeli 2542 optužna prijedloga, donijeli 131 obavezni prekršajni nalog te 321 prekršajni nalog.

Na temelju činjeničnog stanja utvrđenog u navedenim inspekcijskim nadzorima donijeli su ujedno 1269 upravnih mjera te podnijeli 115 kaznenih prijava.

U području primjene propisa o radnim odnosima većina kaznenih prijava podnesena je nadležnim državnim odvjetništvima zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela neisplate plaće.

Koliko je kazni naplaćeno u prekršajnim postupcima pokrenutim po optužnim prijedlozima inspektora rada u području radnih odnosa, to ne znamo jer ističu da te podatke imaju nadležni prekršajni sudovi.

Inspektori su u prošloj godini zbog rada na crno stranaca i hrvatskih državljana donijeli ukupno 308 rješenja za 308 poslodavaca i s te se osnove u državni proračun slilo 3,27 milijuna kuna.

'Neprijavljeni rad državljana RH i nezakoniti rad stranaca najčešće je utvrđen u djelatnostima građevinarstva, ugostiteljstva i ostalim uslužnim djelatnostima', ističu u Ministarstvu.

U prošlogodišnjim nadzorima utvrđeno je da poslodavci za 6680 radnika nisu isplatili ni minimalnu plaću, a također je utvrđeno da nisu u propisanom roku dostavili obračune dugovane, no neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine za 5582 radnika.

Slijedom toga je utvrđeno postojanje osnovane sumnje u počinjenje 578 prekršaja iz Zakona o radu.

'Zbog osnovane sumnje u počinjenje navedenih prekršaja inspektori rada su nadležnim prekršajnim sudovima podnijeli optužne prijedloge protiv poslodavaca i odgovornih osoba poslodavaca', ističu u Ministarstvu.

Uz poduzete navedene prekršajne mjere, inspektori rada su tijekom 2017. zbog navedenih nezakonitosti ujedno donijeli 245 rješenja kojima su poslodavcima naložili dostavu radnicima obračuna iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos isplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ili takav obračun s propisanim sadržajem, odnosno obračune dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ili takav obračun s propisanim sadržajem.

Zbog osnovane sumnje u počinjenje 93 kaznena djela neisplate plaće propisana odredbama Kaznenog zakona nadležnim državnim odvjetništvima su podnijeli kaznene prijave. Hoće li kampanja koja je u tijeku polučiti bolje rezultate, znat će se na kraju 2018. godine. No Sever je mišljenja da se jednokratnim kampanjama ne može puno postići.

'Pitanje rada na crno nije pitanje koje će se riješiti samo kampanjom. To mora biti dio sveobuhvatnih mjera. Bio bih sklon tome da se koliko je god moguće više sredstava usmjeri na dodatno zapošljavanje inspektora rada jer ih nema dovoljno. Kampanja kod ljudi koji rade na određeno vrijeme neće polučiti neki efekt jer se oni i dalje boje otkaza, a s druge strane kod nesavjesnog poslodavca neće napraviti ništa. Puno veći efekt bilo bi pooštrenje kazni za one koji krše zakone te učestalija kontrola lošijih poslodavaca', zaključio je Sever.