Kao razlog zašto se protivi članstvu u NATO dvije trećine ispitanika - 70,2 posto, navelo je bombardiranje Srbije 1999. godine, dok je 10,2 posto izjavilo da ne dijeli mišljenje, svjetonazore i ciljeve zapadne vojne alijanse.

Svoja stajališta o NATO je na temelju osobnog iskustva formiralo 39,3 posto ispitanika, dok su medijska izvješća utjecala na stavove 23,7 posto anketiranih.

Medijima u Srbiji, prema rezultatima tog istraživanja, vjeruje 40 posto ispitanika, a ne vjeruje 19 posto.

Istodobno, samo pet posto ispitanika vjeruje da je izvještavanje medija o NATO-u objektivno, 49 posto tvrdi da nije, dok su ostali bez stajališta ili vjeuruju da se izvješćuje neutralno.

Opći je zaključak da medijska pokrivenost ne mijenja osjećaj građana prema NATO-u jer su ona duboko ukorijenjena i ne može ih promijeniti nikakav vanjski utjecaj, ocijenila je Jelena Fratucan iz agencije Nina media, koja je surađivala u istraživanju.

Istraživanje je pokazalo i da na svaku objavljenu pozitivnu informaciju u medijima o NATO-u dolaze 3,32 negativne, o Europskoj uniji je taj odnos 1:1, dok se u slučaju Rusije na jednu pozitivnu pojavi u prosjeku tek 0,12 posto negativnih informacija.

Prema izvješćima medija, 52,8 posto tekstova zagovara da se Srbija treba osloniti na Rusiju, 29,5 na EU, a 16 posto na SAD, pokazalo je istraživanje.