Poznata agencija za istraživanje javnog mišljenja Gallup objavila je ovih dana rezultate svoje ankete koji pokazuju da rekordan broj Amerikanaca želi napustiti Sjedinjene Američke Države. Mada je brojka relativno usporediva sa svjetskim prosjekom, u protekle dvije godine udio američkih građana koji bi zauvijek napustili SAD kad bi imali priliku bitno je viši nego što je bio bilo u razdoblju kad je predsjednik bio George W. Bush, ili kad je to bio Barack Obama.

Prema Gallupu, u posljednje dvije godine, za vrijeme predsjedničkog mandata Donalda Trumpa, udio Amerikanaca koji bi priliku za život rado potražili negdje drugdje kreće se oko 16%. Za usporedbu, u 2008. godini, posljednjoj godini mandata Georgea W. Busha, taj je udio bio 11%, a tijekom oba mandata Baracka Obame on se u prosjeku kretao oko 10%.

Dodatna analiza podataka pokazuje neke zanimljive detalje. Za razliku od mandata Busha ili Obame kad je udio muškaraca i žena među onima koji bi napustili SAD bio jednak, u mandatu Donalda Trumpa došlo je do vrlo značajnog raslojavanja. Čak 20% žena je izjavilo da bi željelo napustiti SAD, što je dvostruko više nego za vrijeme Busha (kad je taj udio bio 11%) ili Obame (10%).

Raslojavanje je vidljivo i u dobnim grupama. Rekordnih 30% Amerikanaca mlađih od 30 godina želi napustiti svoju državu, a u toj dobnoj skupini najveća je i razlika među spolovima. Četrdeset posto američkih žena mlađih od 30 godina bi iselilo iz SAD-a kad bi za to imale priliku, dok bi to istovremeno napravilo 20 posto njihovih muških vršnjaka. Spolna razlika među potencijalnim američkim emigrantima nestaje sa godinama, napominju u Gallupu, a stariji su, očekivano, i općenito puno manje spremni iseliti iz države.

Kad se radi o prihodima brojke su logične, ali opet rekordne. U posljednje dvije godine u najsiromašnijoj petini Amerikanca njih 30% ima želju iseliti, dok je tijekom mandata Baracka Obame taj udio bio 13%. Čak i među najbogatijima želja za boljim životom negdje drugdje raste. Kad je na čelu SAD-a bio Obama, od dvadeset posto najbogatijih Amerikanaca njih 8% je željelo iseliti, a sada je taj udio porastao na 12%.

U najavama Amerikanaca kako će se iseliti ako pojedini kandidat pobijedi na izborima, kojih nije nedostajalo niti prije izbora na kojima je pobijedio Barack Obama, niti nakon ovih posljednjih na kojima je pobijedio Trump, kao jedna od najpoželjnijih destinacija uvijek se spominjala Kanada, a tako je i sad. Lani je više od četvrtine njih (26%) koji su izrazili želju za emigracijom imenovalo Kanadu kao ciljanu zemlju. Dvije godine ranije taj udio je bio 12%.

U Gallupu ističu da je potrebno odvojiti želju za emigracijom od stvarne namjere da se to napravi jer je želja 'tipično puno viša' od stvarnih planova. Zbog toga ipak ne postoji opasnost da će se hrpe Amerikanaca uputiti sjeverno prema kanadskim granicama. Od početka mandata Donalda Trumpa kanadske statistike bilježe tek umjereni rast broja Amerikanaca koji su uselili u tu zemlju.

U Gallupu navode da je glavni motivator sam Donald Trump. 'Regresijska analiza pokazuje da bez obzira na razlike po spolovima, dobi ili prihodu – ako Amerikanci ne odobravaju način na koji Trump obavlja posao predsjednika, veća je vjerojatnost da žele napustiti SAD', tumače u Gallupu. 'Efekt Trumpa' je 'nova manifestacija rastuće političke polarizacije u SAD-u', dodaju, jer 'prije nego što je Trump postao predsjednik, odobravanje ili neodobravanje onoga što radi predsjednik nije Amerikancima bio odlučujući faktor koji bi poticao njihovu želju za emigracijom'.

Upravo udio američkih građana koji odobravaju Trumpovu politiku je interesantna brojka koja pokazuje da nikakav politički skandal ne može nauditi Donaldu Trumpu. Od početka njegova mandata udio građana koji podržavaju njegov rad najvećim se dijelom drži oko 40 posto.

Niti otkrića da je porno glumici isplatio više od 100 tisuća dolara da šuti o njihovom intimnom susretu, niti saznanje da njegovo bogatstvo najvećim dijelom leži na poreznim prijevarama, ni bilo kakve vijesti o njegovim političkim potezima kao niti višemjesečna istraga o mogućoj umiješanosti ruskog političkog vrha u njegovu kampanju i izbore nisu bitnije ugrozili Trumpovu popularnost. Podrška mu se najniže spustila u listopadu 2017. kad ga je podržavalo 35% građana, a najviša je bila početkom ljeta 2018. kad je dosegnula 45%. Trump je, podsjetimo, mandat osvojio zahvaljujući posebnostima američkog izbornog sustava jer je blaga većina glasača povjerenje dala Hillary Clinton.

Britanski tjednik The Economist u svojem najnovijem broju podsjeća da se zbog polarizacije politike često zanemaruju dobri potezi koje je povukao Trump, poput reforme u američkom kaznenom sustavu ili toga da je dio zakonskih promjena pomogao komopanijama i školama. No, dodaju da je bilo koji republikanski predsjednik s podrškom oba doma tamošnjeg parlamenta, kakvu je do ovih dana imao Trump, mogao napraviti i puno više te zloslutno najavljuju da bi 'iduće dvije godine mogle biti gore'. Mada je nerealno očekivati da bi Kanada ili Meksiko, u ironičnom obratu situacije, u skoroj budućnosti mogli poželjeti najaviti da će sagraditi veliki zid kako bi se obranili od američkih iseljenika, brojke vrlo jasno pokazuju je da su Sjedinjene Američke Države za svoje građane sve manje 'obećana zemlja'.