PERITE RUKE

Prijeti epidemija mišje groznice!

miš

miš

Izvor: Cropix / Autor: Miroslav Kis

U zadnja dva-tri mjeseca u Klinici za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' u Zagrebu zabilježen je povećan broj oboljelih od hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom- HVBS (poznatije kao 'mišja groznica'), što može biti uvod u epidemiju te bolesti tijekom kasnog proljeća i ljeta

Riječ je o virusnoj bolesti koja se u pojedinačnim slučajevima javlja svake godine, a svakih nekoliko godina u obliku epidemija. Barem jedna trećina oboljelih ove godine je infekciju dobila na Medvednici, priopćeno je iz klinike 'Dr. Fran Mihaljević'.

U Hrvatskoj je uzrokuju dvije vrste hantavirusa: Puumala (PUUV) i Dobrava (DOBV), a prenose se udisanjem aerosola inficiranog izlučevinama malih glodavaca.

Koji su prvi simptomi bolesti?

Inkubacija bolesti može trajati od nekoliko dana do mjesec i pol, a prvi su simptomi slični simptomima gripe: nagli rast temperature, glavobolja, ali i bolovi u lumbalnom dijelu, oko bubrega. Nakon toga slijede simptomi koji bi definitivno mogli upućivati na mišju groznicu: smanjena količina mokraće.

Bitno je napomenuti kako se zaraza ne širi s čovjeka na čovjeka, a zaraziti se može udisanjem prašine u kojoj je mokraća zaraženih glodavaca te preko ruku ili hrane koja je bila u doticaju s kontaminiranim materijalom. Najčešće obolijevaju mladi i zdravi ljudi, nešto češće muškarci.

Najčešći rezervoari hantavirusa u Hrvatskoj su riđa voluharica (Myodes glareolus) i žutogrli šumski miš (Apodemus flavicollis). Ljudi koji puno borave u prirodi bilo zbog rekreacije ili profesionalnih razloga (planinari, izletnici, vojnici, šumski radnici, poljodjelci, zemljoradnici i sl.) najizloženiji su infekciji hantavirusima.

Istraživanja na Medvednici 2012. godine pokazala su iznimno visoku stopu zaraženosti malih glodavaca tim virusima na Medvednici.

Da bi se smanjio rizik od infekcije, osobama koje se kreću u prirodi preporuča se izbjegavanje kontakta s glodavcima i njihovim izlučevinama, mjesto na kojem se boravi u prirodi je potrebno održavati čistim kako bi se smanjila mogućnost nastanjivanja glodavaca.

Savjetuje se da se populaciju glodavaca oko nastambi smanji postavljanjem klopki i otrova za glodavce, sve rupe na kućama treba zatvoriti kako bi se onemogućio ulazak glodavaca u zatvorene prostore, travu i grmlje potrebno je ošišati i očistiti najmanje 50 metara od kuće, te skloniti odlagališta raznih materijala koji mogu poslužiti glodavcima za sklonište.

Smeće treba držati zatvoreno i poklopljeno, prilikom čišćenja prostora za koje se sumnja da su u njima boravili glodavci, potrebno je posuti dezinficijensima i oprezno očistiti bez podizanja prašine, koristeći pritom masku i rukavice.

Tijekom boravka u prirodi, namirnice i vodu treba zaštititi od glodavaca, sirove plodove ubrane u šumi i poljima potrebno je dobro oprati i ostaviti do drugog dana da odstoje, a pušačima se savjetuje da obavezno operu ruke prije pušenja tijekom boravka u prirodi.

Građanima se preporuča da ne diraju gnijezda glodavaca, a uginule glodavce pomoću štapa stave u plastičnu vrećicu, zakopaju ili spale, koristeći masku i rukavice.

Detaljne upute za građane i zdravstvene djelatnike nalaze se u brošurama i posterima na web stranici Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević' (www.bfm.hr) i Grada Zagreba (www.zagreb.hr).

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!