U ponedjeljak je preminuo prof. dr. sc. Petar Novoselec, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u mirovini, profesor emeritus, član i predstojnik Katedre za kazneno pravo, objavili su na stranicama Pravnog fakulteta u Zagrebu
'Bila je čast, pravo zadovoljstvo i veselje raditi s Profesorom, učiti od njega i raspravljati s njim, razvijati našu Katedru za kazneno pravo, pisati nacrt Kaznenog zakona i raditi na mnogim drugim projektima. Bio je skroman i divan čovjek, vrstan znanstvenik i učitelj impresivne pravne karijere', objavili su njegovi kolege s Katedre za kazneno pravo.
Dr. sc. Petar Novoselec diplomirao je 1962. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Već je tijekom studija iskazivao interes za poredbeno pravo i kaznenopravnu znanost te je proveo školsku godinu 1960/1961 u okviru razmjene studenata na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Strasbourgu, što nije bilo uobičajeno u to vrijeme. Nakon diplomiranja zaposlio se kao stipendist tadašnje Skupštine općine Bjelovar, grada u kojem je stekao osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje, u organima uprave, da bi uskoro bio imenovan za općinskog javnog pravobranitelja. U tom je svojstvu 1965. godine položio pravosudni ispit. Od 1966. do 1969. godine radio je u privatnom sektoru – pravnoj službi Kreditne banke Zagreb, filijale Bjelovar. Iz tog razdoblja vjerojatno potiče i interes, ali i dubinsko razumijevanje kompleksne materije gospodarskog kaznenog prava, kojoj je profesor Novoselec posvetio značajan dio svog kasnijeg stvaralačkog opusa. Vrlo brzo, 1969. godine postao je sudac okružnog suda u Bjelovaru, na kojem je ostao do 1988. godine.
Cijelo vrijeme profesor Novoselec se usavršavao i znanstveno. Pohađao je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1976. godine obranio magistarski rad na temu „Ideja društvene obrane u suvremenoj krivično-pravnoj znanosti“ pod mentorstvom prof. dr.sc. Zlatarića. Na istom je fakultetu i doktorirao 1985. godine s disertacijom „Temeljni aktualni problemi krivnje u krivičnom pravu“ pod mentorstvom prof. dr. sc. Franje Bačića, čime je stekao titulu doktora društveno-humanističkih znanosti iz područja prava. Kao stipendist DAAD-a i Max-Planck Gesellschaft-a, taj je rad pripremao na Max Planckovom institutu za strano i međunarodno kazneno pravo u Freiburgu i. Br., na kojem se i kasnije višekratno znanstveno usavršavao i gdje je uspostavio bliske znanstvene veze.
Godine 1988. sa Okružnog suda u Bjelovaru prelazi na Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gdje isprva kao docent, od 1990. godine kao izvanredni profesor, te od 1996. do 2005. godine kao redovni profesor predaje kazneno pravo. Paralelno od 1991. do 1995. godine obnaša dužnost suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te predsjednika Društva hrvatskih sudaca (1992-1995) i člana upravnog odbora međunarodne sudačke udruge MEDEL (Magistrats européens pour la Démocratie at la Liberté). Bio je član Državnog sudbenog vijeća (2001-2005.) i odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora.
Od 1. veljače 1999. godine postao je redoviti profesor, a potom i predstojnik Katedre za kazneno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (od 2004. godine do odlaska u mirovinu 2008. godine). Iako je na Pravnom fakultetu u Zagrebu bio relativno kratko, tek oko desetljeća, svojim je radom ostavio neizbrisiv trag. U svojoj nastavnoj, znanstvenoj i stručnoj djelatnosti kontinuirano je ukazivao na važnost kaznenopravne dogmatike, ali i povezivanja teorije i prakse, o čemu između ostaloga zorno svjedoče njegov udžbenici, kontinuirani komentari sudske prakse, brojni znanstveni radovi, uvijek obilato potkrijepljeni sudskim odlukama, te kolegiji koje je predavao, uključujući i predmet Kazneno pravo u sudskoj praksi na Poslijediplomskom studiju iz kaznenopravnih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Petar Novoselec bio je oženjen Harijom Novoselec, također bivšom sutkinjom Vrhovnog suda. Njihov sin Dinko Novoselec bio je poznat u javnosti kao bivši šef AZ obveznih mirovinskih fondova, a sada je suosnivač fonda Feelsgood, dok je kćer Ivana bivša izvršna direktorica Akademije za politički razvoj, a danas radi u IMPULS savjetovanju.
Njegov bogat opus obuhvaća preko 300 publikacija – od čega kao najznačajnije valja istaknuti 12 knjiga te 96 znanstvenih članaka, ali ne smiju se zaboraviti ni recenzije i prikazi, prijevodi, osvrti, prilozi raspravama, nekrolozi i predgovori. Posebno mjesto zauzimaju njegovi već spomenuti komentari sudske prakse koje redovito objavljuje u časopisu Hrvatski ljetopis za kaznene znanosti i praksu od njegova osnutka 1994. godine. Do sada je komentirao čak 178 pravomoćnih odluka hrvatskih sudova. 'Smatramo da su najširi doseg ipak imali njegovi udžbenici koji na nov i lako razumljiv način, s puno primjera iz sudske prakse, približavaju materiju kaznenog prava onima koji se prvi put s njom susreću, a istovremeno su i od velike koristi pravnim stručnjacima u teoriji i praksi, koji im se iznova vraćaju pri rješavanju kompleksnih pravnih pitanja', kažu kolege.
Profesor Novoselec izlagao je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima i konferencijama, te sudjelovao u radu nekoliko projekata, među ostalim i kao voditelj MZOŠ projekta Reforma hrvatskog gospodarskog kaznenog prava. Bio je predsjednik Hrvatske udruge za Europsko kazneno pravo (2001-2013) te aktivni član raznih društvenih, znanstvenih i stručnih organizacija i udruga, a i danas je član uredništva Hrvatskog ljetopisa za kaznene znanosti i praksu. Značajno je doprinio radnim skupinama Ministarstva pravosuđa, pri čemu se posebno ističe njegovo sudjelovanje kao predsjednika radne skupine za nacrt Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (2002.); predsjednika radne skupine za Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (2003.); člana radne skupine za izradu novog Kaznenog zakona (2009-2011.) i člana radne skupine za izradu Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije (2011.). Svojim praktičnim i javnim djelovanjem te brojnim radovima profesor Novoselec zadužio je hrvatsku kaznenopravnu znanost i praksu, zbog čega mu je priznanje 2013. godine odala i Zaklada dr. Jadranko Crnić nagradom za životno djelo
Osim u Hrvatskoj, rad profesora Novoselca prepoznat je i u međunarodnoj pravnoj zajednici. Osim u Zagrebu i Osijeku, predavao je kazneno pravo na Pravnom fakultetu u Mariboru (1992-1997), na poslijediplomskog studiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani 1995. godine, na Pravnom fakultetu u Grazu 1997. godine, te na Sveučilišti Paris II Assas 2003. godine. Možda ponajveće međunarodno priznanje kao strani znanstvenik doživio je u Njemačkoj, kolijevci kaznenopravne dogmatike. Njegov rad objavljen 1997. godine pod nazivom „Nužna obrana od iznude i ucjene“ u časopisu Neue Zeitschrift für Strafrecht citirao je i njemački Savezni sud (Bundesgerichtsof) u odluci BGH 1 StR 403/2 od 12. veljače 2003. godine, a o uvažavanju profesora Novoselca u Njemačkoj govori i nedavna publikacija „Strana kaznenopravna znanost u vlastitim prikazivanjima“ (Die ausländische Strafrechtswissenschaft in Selbstdarstullungen, Berlin/Boston 2019) u kojoj je među 24 autobiografije stranih renomiranih znanstvenika vezanih uz njemačku kaznenopravnu znanost, objavljena i ona profesora Novoselca.
U lipnju 2019. godine objavljen je njegov komentar Kaznenog zakona (1. knjiga: opći dio, u koautorstvu s doc.dr.sc. Igorom Martinovićem). Zbog svih postignuća Vijeće Pravnog fakulteta u Zagrebu u srpnju 2019. godine predložilo je Sveučilištu da prof.dr.sc. Petru Novoselcu dodijeli titulu professor emeritus.
'Zahvalni smo profesoru Novoselcu kao znanstveniku, nastavniku i nadasve toplom čovjeku punom razumijevanja – za njegov znanstveni i stručni doprinos, ali i za nesebično dijeljenje znanja i podršku mlađim naraštajima pravnika. Njegova radna etika, stručnost, ali i skromnost i samozatajnost inspiriraju i služe kao uzor. Svojim plodonosnim radom dao je veliki doprinos hrvatskoj kaznenopravnoj teoriji i praksi, razvoju naše Katedre, a u našim životima ostavio je neizbrisiv trag', poručuju.
