Hrvatski šef diplomacije, koji je u subotu boravio u radnom posjetu Crnoj Gori, kazao je da Hrvati u toj zemlji kao autohtona zajednica pokušavaju desetljećima regulirati imovinsko-pravni status ovog važnog objekta koji je simbol njihovih predaka koji su ga izgradili između 1920. i 1922.

Zahvalio je crnogorskoj strani na otvorenosti i razumijevanju važnosti da se osigura institucionalni prostor hrvatskoj manjini, istaknuvši kako ovaj Dom, osim praktične funkcije, ima i snažno simbolično značenje kao mjesto očuvanja hrvatske kulturne baštine te prenošenja tradicije na buduće naraštaje.

'Konačno je ipak uspjelo ovoj vladi na čelu s Milojkom Spajićem i osobito zalaganjem ministra Ervina Ibrahimovića da riješi ovo pitanje, da Hrvati konačno mogu ovdje aktivno njegovati kulturni sadržaj, voditi sve aktivnosti. Ne treba zaboraviti da su Hrvati Boke autohtona, starosjedilačka zajednica koju hrvatska vlada snažno podržava', kazao je Grlić Radman.

U domu je sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, informativnog medija na hrvatskom jeziku Radio Duxa, te Hrvatska knjižnica 'Ljudevit Gaj'. Ministar Ibrahimović kazao je da je Crna Gora 'jasno pokazala da želi njegovati i graditi prijateljske i partnerske odnose i povjerenje s našom prijateljskom državom Hrvatskom'.

'Hrvatska je naša prijateljska država i saveznik, a isto tako je hrvatska zajednica u Crnoj Gori neodvojivi dio mozaika našeg društva', naglasio je. Crnogorska vlada u četvrtak je usvojila izvješće o završenim pregovorima za zaključivanje ugovora između crnogorske i hrvatske vlada i o poklanjanju Doma kulture 'Josip Marković'.

Pojasnivši na pitanje Hine dobiva li dom eksteritorijalnost, Radman je rekao da se on može nazvati 'corpus separatum', ali da podliježe crnogorskim zakonima, dok je eksteritorijalnost u međunarodnom pravu i bečkim konvencijama regulirana drugačije.

Logor Morinj

Tijekom posjeta dvojica ministara razgovarala su i o nizu bilateralnih i otvorenih pitanja, među kojima i o obeštećenju hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u logoru Morinj.

Na pitanje jesu li dvije vlade blizu dogovora o isplati logoraša iz Morinja, te je li točno da se radi o 17 milijuna eura, Radman je kazao da Hrvatskoj nije važan iznos, već priznanje i satisfakcija za logoraše i njihove obitelji koji su tijekom razdoblja od 30. rujna 1991. do 18. listopada 1992. bili zatočeni u logoru.

'Agresiju na Republiku Hrvatsku potvrdili su međunarodni sudovi. Moramo otvoreno govoriti o stradanjima, o Dubrovniku, pljačkanjima i bombardiranjima, suočiti se s prošlošću da bismo gradili bolju budućnost. Novi naraštaji moraju znati šta je bilo kako se takvo nešto ne bi ponovilo', kazao je Grlić Radman.

Odgovarajući na pitanje je li Crna Gora spremna isplatiti odštetu, Ibrahimović je rekao da stvari promatra s druge strane.

'Ja gledam s druge strane – nakon pet godina započeli smo političke bilateralne konzultacije, što je veliki pomak. Od siječnja imamo redovne konzultacije, što je za pohvalu. Što se tiče obeštećenja, gledam na to kao dio europske vizije Crne Gore da postane članica EU. Suočavanje s prošlošću i dobri bilateralni odnosi su važni. Vlada Crne Gore, na čelu sa Spajićem, jasno šalje poruku o unapređenju odnosa s Hrvatskom. Ostalo ćemo dogovoriti za stolom u interesu obje države", poručio je Ibrahimović.

Što se tiče crnogorskog europskog puta, ministar Grlić Radman istaknuo je da je Hrvatska do sada Crnu Goru snažno podržavala te da će joj pomoći na tom putu. 'Hrvatska je prošla taj put pregovora s Europskom unijom, pa će i pomoći Crnoj Gori na tom putu', istaknuo je.