Europski izbori

Populistički 'potres' ipak se nije dogodio

27.05.2019 u 10:10

Bionic
Reading

Ako su izbori za Europski parlament mjerilo stanja u Europskoj uniji, jedna je stvar jasna: glasači zahtijevaju promjenu, no ne i temeljni redizajn europskoga projekta

Premda su na izborima težak udarac doživjele centrističke stranke koje su dominirale parlamentom tijekom njegove 40-godišnje povijesti, izbori nisu izazvali 'potres' koji je predvidio Steve Bannon, bivši strateg američkog predsjednika Donalda Trumpa i zaštitno lice populističkog pokreta.

Rezultati nedjeljnih izbora označavaju kraj velike koalicije između stranke desnog centra Europske pučke stranke (EPP) i skupine socijalista i demokrata (S&D) koji zajedno nisu uspjeli osvojiti većinu u parlamentu sa 751 zastupnikom.

'Monopol je slomljen', objavila je Margrethe Vestager, koja se natječe za mjesto predsjednika Europske komisije uz potporu liberalne skupine ALDE.

Njezina skupina jedan je od najvećih pobjednika s osvojenih 105 mjesta - prema djelomičnim rezultatima - uz potporu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Zeleni su također prošli neočekivano dobro, te došli na četvrto mjesto sa 67 mjesta.

'U temelju svega toga je glasanje za promjenu statusa quo', rekla je Susi Dennison iz Europskog vijeća za vanjske odnose.

Veliki odaziv od oko 50 posto - skok od osam postotnih bodova u odnosu na prethodne izbore - pokazuje da glasači shvaćaju kako su izbori ključni za budućnost Europske unije, tvrdi ona.

Mnogi u Bruxellesu bojali su se mnogo gorega, nakon što su populističke stranke poput talijanske vladajuće Lige i francuskog Nacionalnog okupljanja obećali preoblikovati imidž Europske unije.

Premda je ekstremna desnica imala uspjeha, čelnik Lige Matteo Salvini nije uspio u svojem naumu da formira najveću grupaciju u parlamentu sa svojim novim Europskim savezom naroda i država.

Desničarske euroskeptične grupacije osvojile su 172 mjesta u novom parlamentu, samo 17 mjesta više od sadašnjeg, prema djelomičnim rezultatima objavljenima u nedjelju. U međuvremenu bi krajnja desnica mogla ostati podijeljena, ako se u međuvremenu ne premoste razlike između Salvinija i njegovih potencijalnih partnera.

Dennison ipak tvrdi da bi bilo pogrešno misliti da je EU jedva izbjegla najgori scenarij. 'To bi bio jedan od najvećih rizika u ovim izborima', rekla je.

Nakon svega, udio ekstremne desnice u novom parlamentu gotovo je 23 posto, dovoljno remetilačke snage da pritisne centrističke stranke.

'Više bi izgledalo kao posljednja šansa za Europu da dokaže kako je sposobna promijeniti smjer', dodala je.