Dok se državljani BiH masovno odriču državljanstva, gotovo njih 90 tisuća u zadnjih dvadesetak godina - prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH objavljenim prošli tjedan - hrvatsko je državljanstvo, s druge strane, vrlo traženo. U zadnjih 15 godina dobilo ga je 69.340 osoba, a odreklo ga se njih 17.211
U 2019. je 4729 osoba primljeno u hrvatsko državljanstvo prirođenjem (naturalizacijom), a za 517 osoba hrvatsko državljanstvo je prestalo, kako navode iz Ministarstva unutarnjih poslova.
vezane vijesti
Isto kao i u slučaju državljana BiH, najveći broj zahtjeva za prestanak državljanstva podnesen je zbog stjecanja austrijskog i njemačkog državljanstva, a nešto manji zbog državljanstva Slovenije i Norveške. Kao najčešće razloge za podnošenje zahtjeva za odricanje te stjecanje stranog državljanstva građani navode zaposlenje i školovanje.
Svi oni koji se žele odreći državljanstva moraju platiti pristojbu u iznosu od 2520 kuna, a ako podnose zahtjev u diplomatskom ili konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u inozemstvu, onda se pristojba naplaćuje 3150 kuna.
Kako se sve može dobiti hrvatsko državljanstvo
Stranci, prema članku 8. Zakona o hrvatskom državljanstvu, stječu hrvatsko državljanstvo ako žive u Hrvatskoj s prijavljenim boravkom osam godina neprekidno do podnošenja zahtjeva i imaju odobren status stranca na stalnom boravku, pri čemu se, uz ostalo, za stjecanje hrvatskog državljanstva traži prestanak stranog državljanstva.
Dvojno državljanstvo se pak može steći po podrijetlu (čl. 4. i čl. 5. stavak 1. Zakona o hrvatskom državljanstvu), ali i po različitim pravnim osnovama beneficirane naturalizacije propisanim navedenim zakonom:
- primitak temeljem braka s hrvatskim državljaninom
- stjecanje hrvatskog državljanstva iseljenika iz Republike Hrvatske
- primitak od interesa za Republiku Hrvatsku
- prirođenje maloljetne djece
- ponovni primitak u hrvatsko državljanstvo
- stjecanje hrvatskog državljanstva pripadnika hrvatskog naroda s prebivalištem u inozemstvu
Priznaje se i mogućnost postojanja dvojnog državljanstva, međutim člankom 2. Zakona o hrvatskom državljanstvu propisano je načelo isključivosti hrvatskog državljanstva.
'To konkretno znači da se hrvatski državljanin, koji osim hrvatskog ima i neko strano državljanstvo, pred tijelima državne vlasti Republike Hrvatske smatra isključivo hrvatskim državljaninom i u pogledu prava i obveza izjednačen je s ostalim građanima', objašnjavaju te dodaju kako ne postoji službena evidencija o tome koliko osoba ima dvojno državljanstvo u Republici Hrvatskoj, niti je propisano vođenje takve evidencije.
