logičan rasplet

Popis stanovništva 2021.: Ovo je najbrojnija vjerska skupina u Hrvatskoj nakon katolika, sada ih ima čak 186.000

  • Autor: B. R.
  • Zadnja izmjena 22.09.2022 19:13
  • Objavljeno 22.09.2022 u 19:10
tportal

Izvor: Cropix / Autor: TOMISLAV KRISTO/Sasa Buric

Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku, a rezultati su izazvali velike reakcije javnosti

Državni zavod za statistiku objavio je konačne rezultate Popisa 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku.

Vjera

Popis stanovništva otkrio je i podatke o vjeri. U Hrvatskoj je i dalje najviše rasprostranjena katolička vjera. Katolika je 3.057.735, odnosno 78,97 posto. Pad je to u odnosu na razdoblje prije 10 godina, kada je katolika bilo oko 86 posto. Pravoslavaca je 3,32 posto ili 128.395 građana. Muslimana je 50.981, odnosno 1,32 posto.

Gotovo dva posto (1,86 posto) izjašnjavaju se kao agnostici i skeptici. Takvih je 64.961, točnije dvostruko više nego na popisu 2011. godine.

Povećao se broj ateista. Njih je 2011. bilo 3,81 posto, a na ovom popisu stanovništva ih je 4,71 posto, odnosno 182.188.

Nova statistika DZS-a pokazuje također i enorman porast broja onih koji se opredjeljuju za kategoriju "ostali kršćani", navodi Jutarnji.hr. Takvih je prije deset godina bilo oko 12.900, a sada ih je više od 186.960, što znači da poslije katolika čine najbrojniju vjersku skupinu u Hrvatskoj. Riječ je o različitim zajednicama kršćanske provenijencije, ali koje nisu u kategoriji protestanata.

Sociolog Siniša Zrinščak ne vjeruje da je došlo do velikog porasta broja pripadnika različitih manjinskih kršćanskih zajednica, jer su one i dalje izrazito manjinske.

  • +9
  • +6

Online popis stanovništva

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Jaramaz/PIXSELL

'Mislim da je riječ tomu da se ljudi ne žele identificirati ni s jednom zajednicom, no to je sada samo spekulacija i o tomu bi svakako trebalo provesti dodatna istraživanja', smatra Zrinščak, kojeg ne iznenađuje pad udjela katolika i pravoslavaca s obzirom na niz prethodno provedenih socioloških istraživanja koja su pokazala ne velik, ali kontinuirani pad broja ljudi koji se identificiraju s vjerskom zajednicom.

Po njegovu mišljenju, pad pripadnosti vjerskim zajednicama, napose Katoličkoj crkvi, zapravo je logičan, on je pokazatelj odmicanja od institucionalne crkve, što je sukladno onome što se događa i u drugim zemljama. Ipak, napominje, to ne znači da Hrvatska i dalje nije visokoreligiozna zemlja.