Odluka je izazvala oštre reakcije organizacija za ljudska prava, koje upozoravaju da bi nove ovlasti mogle dovesti do zastrašivanja migranata i njihovih obitelji, piše The Guardian.

Zakon, koji je predložila desno orijentirana vladajuća koalicija, mjesecima je izazivao polemike. Uoči glasanja prošlog petka diljem Belgije održano je više od 60 prosvjeda, a protiv mjera izjasnili su se i nevladine organizacije, suci te odvjetničke komore.

Prema novim pravilima, koja bi trebala stupiti na snagu sljedećeg proljeća, belgijski ured za imigraciju moći će od istražnog suca zatražiti nalog za ulazak u stan ili kuću u kojoj se nalazi osoba bez reguliranog boravka. To se odnosi i na domove prijatelja ili članova obitelji koji su takvim osobama pružili smještaj.

Uz sudski nalog policija će moći ulaziti u domove bez pristanka stanara, između 5 i 21 sat, čak i ako su ondje djeca. Osim privođenja osobe na koju se nalog odnosi, policajci će moći pretraživati prostorije u potrazi za identifikacijskim dokumentima, piše Guardian.

'To je zakon straha'

Organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da bi takve ovlasti mogle dovesti do postupaka nalik racijama američke Imigracijske i carinske službe (ICE).

'To je zakon straha. On doista širi strah', upozorila je Carine Thibaut, direktorica frankofonog ogranka Amnesty Internationala u Belgiji. Posebno je istaknula moguće posljedice za djecu i ljude koji migrantima pružaju utočište.

Belgijske vlasti tvrde da će se mjere primjenjivati na osobe kojima je odbijen azil, koje se nisu odazvale nalogu za napuštanje zemlje i koje predstavljaju prijetnju javnom redu ili nacionalnoj sigurnosti.

Međutim, kritičari smatraju da zakon ne definira dovoljno precizno što se smatra prijetnjom javnom redu. Upozoravaju da su se slične formulacije u prošlosti koristile i za postupke poput rada na crno, prolaska kroz crveno svjetlo ili krađe u trgovini.

Dodatne dvojbe izaziva i uloga istražnih sudaca. Prema upozorenjima Amnesty Internationala, njihove mogućnosti prikupljanja dodatnih informacija bit će ograničene, a zakon ne predviđa ni mogućnost žalbe ili osporavanja odluka.

Upozoravaju na moguće posljedice za cijelu Europu

Amnesty International jedna je od 20 organizacija za zaštitu ljudskih prava koje smatraju da se novim pravilima osobe bez reguliranog boravka praktički izjednačava s počiniteljima kaznenih djela.

'Uvijek govore da su mjere namijenjene kriminalcima. Mi im uvijek odgovaramo da već imaju sve potrebne alate za rješavanje tog problema jer to mogu učiniti kroz redoviti pravosudni sustav', rekla je Thibaut.

Organizacije su u zajedničkom upozorenju podsjetile na temeljno načelo nepovredivosti doma.

'Dom je nepovrediv. To ustavno načelo nikada ne bi smjelo ovisiti o administrativnom statusu osoba koje u njemu žive', poručile su.

Slične kritike uputila je i Chiara Catelli iz bruxelleske organizacije PICUM, koja se bavi zaštitom prava migranata bez dokumenata. Smatra da se ovdje ne radi o borbi protiv kriminala, nego o administrativnom postupku deportacije.

'Ovo zapravo nema nikakve veze s ljudima koji su počinili kaznena djela. Ovdje je riječ o nastojanju da se ljude vrati u njihove zemlje, odnosno deportira, a to je administrativni postupak', rekla je Catelli.

Upozorila je i na iskustva iz SAD-a:

'Svi smo vidjeli razorne posljedice upada u domove u SAD-u, gdje takve akcije potiču strah i nasilje te razdvajaju obitelji. Duboko je zabrinjavajuće što jedna država članica Europske unije sada kreće u istom smjeru', dodala je.

Catelli je upozorila da slične mjere već postoje u Nizozemskoj i Njemačkoj, a strahuje i da bi se belgijski primjer mogao proširiti na ostatak Europske unije. Nedavno odobrena europska uredba o vraćanju migranata, čiji je cilj povećati broj deportacija, također sadrži slične odredbe.

'Zaista se bojimo da je ovo početak nečega što će postati mnogo raširenije', rekla je.

Thibaut smatra da bi takva praksa mogla postupno ugroziti prava i drugih skupina građana.

'To je početak slabljenja vladavine prava i poštovanja ljudskih prava', upozorila je.

'Ovaj put riječ je o ljudima bez dokumenata, a sljedeći put to bi mogli biti ljudi koji koriste droge. Tako se polako, korak po korak, razgrađuje društvo utemeljeno na ljudskim pravima, poštovanju pravosuđa i diobi vlasti', zaključila je Thibaut.