SRBIJA IZMEĐU DVA TABORA

Pogibija srpskih diplomata podijelila zemlju, napadaju Vučića i Nikolića

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 22.02.2016 19:51
  • Objavljeno 22.02.2016 u 16:00
Aleksandar Vučić i Ivica Dačić

Aleksandar Vučić i Ivica Dačić

Izvor: Sipa Press / Autor: Aleksandar Plavevski

Tijela Slađane Stanković i Jovice Stepića, službenika srbijanskog veleposlanstva u Libiji koji su poginuli u bombardiranju kuće u kojoj su se nalazili kao taoci kriminalne skupine povezane s tzv. Islamskom državom, bit će danas dopremljena u Srbiju, a tragedija je dovela do obračuna i međusobnog optuživanja među srbijanskim političarima o tome tko je odgovoran za pogibiju, ali i do oštrih podjela među pristašama Zapada i Rusije u nama susjednoj zemlji

Podsjetimo, dvoje službenika veleposlanstva, koji su oteti prošlog studenog na putu iz sjedišta veleposlanstva u Tripoliju do susjednog Tunisa, poginuli su u američkom zračnom napadu na baze ISIL-a u libijskom gradu Sabrata


Kako pišu Večernje novosti, američke tajne službe su imale točne podatke o zatočenim službenicima veleposlanstva, a taj podatak su im dostavile španjolske kolege koje su o svojim saznanjima obavijestili i srbijanske tajne službe. Unatoč tome, kako navodi izvor srbijanskog dnevnog lista, američkom ratnom zrakoplovstvu je naređeno bombardiranje kampa za obuku terorista u kojem su bili zatočeni diplomati.

O saznanjima američkih tajnih službi govorio je i srbijanski premijer Aleksandar Vučić te je, kako prenosi list Kurir, kazao da je u više navrata razgovarao s američkim veleposlanikom u Beogradu Kyleom Scottom i dobio uvjerenje da Amerikanci ni u kojem slučaju nisu mogli znati da se u kampu nalazi dvoje Srba, što je kasnije priopćio i Pentagon.

'Više puta smo uz pomoć CIA-e i njihove suradnje s FBI-jem otkrivali lokacije o tome gdje su se u Libiji nalazili naši ljudi. Međutim izgleda da su oni u posljednjem trenutku promijenili mjesto na kojem su ih držali. Nekoliko kilometara je u pitanju i to je ono u što nas uvjeravaju američki dužnosnici', izjavio je danas Vučić, a nalazi se na zapadnobalkanskom investicijskom samitu u Londonu. 

'Sve što se sazna dobro je da se sazna, ali mi je teško sudjelovati u raznim sumanutim i bolesnim teorijama zavjere', izjavio je Vučić, a prenosi srbijanski dnevnik Blic.

Vučić se osvrnuo i na političke obračune i optužbe iz redova Srpske demokratske stranke (SDS) jer je zatražila hitnu ostavku ministra vanjskih poslova Ivice Dačića, smatrajući da je pogibija dvoje Srba izravna odgovornost ministarstva kojim on rukovodi te napominjući kako je većina država povukla svoje diplomate iz Libije s pojavom prvih sigurnosnih rizika.

'Ljudima koji u tome sudjeluju nije žao zbog smrti tih ljudi, već im to služi za njihova privatna, stranačka i politička potkusurivanja. To je užasno loše i to sve govori o tim ljudima', odgovorio je premijer na optužbe SDS-a.

Šef srbijanske diplomacije Dačić je u izjavi za agenciju Beta ocijenio zahtjev SDS-a kao 'najniži ljudski čin predstavljen kao politički stav'. Prema Dačićevim riječima, jasno je da se 'ovom gubitniku', kako je nazvao predsjednika SDS-a Borisa Tadića, 'čak i pogibija državnih službenika na dužnosti služi samo kao povod za predizbornu kampanju i prilika da s dna političke Srbije ponovno iskaže svoje neugasle ambicije'.
 
Pritom je Dačić upitao Tadića zašto nije zatvorio srbijansko veleposlanstvo u Libiji jer je rat u toj zemlji izbio 2011., kada je on bio predsjednik Srbije.

Dnevni list Blic, koji je prvih nekoliko stranica današnjeg izdanja posvetio događajima iz Libije, u komentaru dana postavlja isto pitanje - zašto nije zatvoreno ili dislocirano veleposlanstvo u zemlji u kojoj bukti rat i postoje čak četiri vlade. Pritom se ističe kako je Dačićevo obrazloženje da je Srbija odlučila zadržati veleposlanstvo jer je i 'njihovo veleposlanstvo radilo dok su nas bombardirali' u potpunosti neuvjerljivo.
 
S tim se slaže i bivši diplomat Ninoslav Stojadinović te je za Blic izjavio kako je prije otmice država trebala reagirati zatvaranjem veleposlanstva te kako je u suprotnom trebala uspostaviti poseban režim života i rada.

Podsjetimo, Dačić je nakon optužbi da je zatvaranje veleposlanstva moglo spasiti živote diplomata kazao kako je Srbija zadržala svoja veleposlanstva u Iraku, Siriji, Libiji, Tunisu i Egiptu zbog prijateljskih odnosa s tim zemljama i velikog broja Srba koji tamo rade i ne žele otići, iako su ih, kako kaže šef diplomacije, pozvali da napuste te zemlje.
 
Na rusku reakciju zbog pogibije dvoje službenika nije trebalo dugo čekati pa je Moskva najnovije događaje ocijenila kako 'uvlačenje Srbije u NATO, i to u trenutku kada su njeni diplomati poginuli pod američkim bombama, predstavlja poniženje za zemlju'.

'Rečeno im je, a posebno Crnoj Gori, da moraju biti u NATO-u jer je to u interesu vaše sigurnosti. Zaštitit ćemo vas. Oni isto kažu i Srbiji. Kako možete štititi tu zemlju kada ih bombardirate unatoč raspoloživim informacijama da drže ljude kao taoce. O kakvoj sigurnosti govorite? To je posebna vrsta poniženja, pokušaj da se nametne štokholmski sindrom i prisilite žrtvu da vas voli i da javno prizna kako želi biti s vama', izjavila je sinoć za TV Rusiju glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova, dodajući kako je tužno to da FBI i CIA poriču da su znali gdje se nalaze taoci.

Zakon o suradnji s NATO-om zaoštrio je podjele u Srbiji na pristaše Zapada i Rusije, a smirivanju tenzija nije doprinijela ni tragedija u Libiji.

Pitanje odnosa Srbije sa savezom NATO toliko je uzburkalo tamošnju javnost da su u roku od tri dana organizirana čak dva skupa s različitim porukama.

Prvi je uslijedio istog dana kada je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić potpisao Zakon o suradnji sa Sjevernoatlantskim savezom, na kojem se okupilo nekoliko tisuća ljudi noseći transparente s natpisom 'NATO je ubojica naše djece' i zastavama s likom Vladimira Putina. Organizator su bile krajnje desničarske organizacije Zavetnici, Obraz i Dveri, uz podršku Demokratske stranke Srbije.

Večeras će pak u Beogradu biti održana konferencija Centra za euroatlantske studije (CEAS), čija je tema utjecaj Rusije na demokratizaciju i eurointegracije Srbije. Jelena Milić iz CEAS-a kazala je kako je prerano govoriti o utjecaju događaja u Libiji na konfrontacije u Srbiji jer 'ne znamo što je ministarstvo vanjskih poslova tamo sve radilo'.

S druge strane, čelnik Srpske narodne partije Nenad Popović smatra da je pogibija srpskih državljana u Libiji velika osobna i državna tragedija koja će svakako utjecati na politička zbivanja u Srbiji.

Istovremeno, ministar rada Aleksandar Vulin jučer je, upitan hoće li pripadnicima Ruskog humanitarnog centra u Srbiji omogućiti iste privilegije kao i NATO-u, najavio da će se 'o privilegijama razgovarati prilikom posjeta ruskog premijera Dmitrija Medvedeva'.

Vulin je istaknuo da Srbija ostaje vojno neutralna, kao i da će i ove godine 24. ožujka obilježiti godišnjicu početka bombardiranja Srbije 1999.

Srbijanska Politika je, inače, danas objavila Dačićevo reagiranje na sve veće podjele stanovnika Srbije na Zapad i Rusiju, u kojem se ističe kako će Beograd nastaviti surađivati i s NATO-om i s Rusijom te s njenim oružanim snagama i to isključivo u interesu Srbije.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!