POTPREDSJEDNIK SABORA O BURNIM ZBIVANJIMA

Podolnjak: Upali smo na party i pokvarili zabavu SDP-u i HDZ-u

  • Autor: Ivica Kruhoberec
  • Zadnja izmjena 25.01.2016 17:16
  • Objavljeno 25.01.2016 u 16:00
Robert Podolnjak u Saboru

Robert Podolnjak u Saboru

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

Jedan je od potpredsjednika Hrvatskog sabora i predsjednik Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav prof. dr. Robert Podolnjak, profesor ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu i varaždinski nezavisni vijećnik koji se uoči parlamentarnih izbora priključio Mostu nezavisnih lista s čije je liste izabran za saborskog zastupnika. Budući da je na čelu spomenutog odbora, praktički je druga osoba u Hrvatskom saboru, iako se nagađalo da bi mogao biti ministar uprave. Odakle takav rasplet, pitali smo ga na početku razgovora

'Puno prije razgovora s drugim političkim opcijama koje bi ministarstva Most mogao dobiti, radio sam na segmentima našeg programa koji se tiču javne uprave, lokalne i regionalne samouprave, izborni sustav, referendumsko zakonodavstvo, temeljna prava, jačanje transparentnosti kod odlučivanja i općenito politički sustav. Zamisli s tih područja, koje smo dobivali i od udruga, nastojali smo što više uključiti u razgovore s obje koalicije. Tek u kasnijoj fazi počeli smo promišljati na koji način uopće sudjelovati u izvršnoj vlasti, jer jedna od ideja je bila da zastupnici uopće ne budu u izvršnoj vlasti, dobrim dijelom zbog tvrdnji da nam je stalo samo do ministarskih fotelja. To je jako utjecalo na vodstvo Mosta i klub njegovih zastupnika koji je dobro djelovao pa se razmišljalo da ministre tražimo među kvalitetnim stručnim osobama, odnosno da ne budu samo izabrani političari. Načelno je to bio većinski stav Nacionalnog vijeća Mosta i kluba njegovih zastupnika gotovo sve do nekoliko dana prije konačnog dogovora oko ministara, iako je uvijek postojao stav manjeg dijela da bi svakako trebalo ući u izvršnu vlast jer bismo tek tako mogli imati ozbiljniji utjecaj na reforme. Primjerice, takvog stava bio je prof. dr. Lovrinović, dok sam ja smatrao da to nije nužno u resoru uprave jer najveći dio reformi ide kroz zakone koji većinom idu kroz Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav, a ne kroz ministarstvo', objasnio je Podoljnjak.

Je li to prevagnulo kod odabira između vođenja spomenutog ministarstva i jače pozicije u Saboru?

Bilo je osobnih i stranačkih razloga. Naime, i predsjednik Mosta smatrao je da mogu više dati u Saboru. Stoga sam njegov potpredsjednik i na čelu Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, tako da sam u ovom trenutku prva osoba Mosta u Hrvatskom saboru u kojem jedini imam dvije političke funkcije od članova naše stranke. Kroz taj odbor mogu djelovati na reforme koje sam zagovarao, dok bi se kroz Ministarstvo uprave mogao baviti užim dijelom. Prvenstveno ukidanjem različitih agencija, fondova i slično, a postoje i najave da bi se državna uprava koja je po županijama vezana uz Ministarstvo uprave spustila na razinu županije i postala tako dio županijske uprave odnosno došla pod župane, kao što je ranije bilo. To je prijedlog Domoljubne koalicije koji još treba razraditi i pretočiti u zakone. Uza sve to, funkcija potpredsjednika Sabora daje određenu iako minimalnu mogućnost rada na fakultetu što namjerava i predsjednik Sabora. To mi je važno da ne izgubim vezu sa strukom, jer sam profesor s privremenim radom u politici. No ono što mi je bilo važno je to da mi postaju dostupna sva ministarstva kroz funkcije u Saboru i da imam prostor i vrijeme doći na područje treće izborne jedinice jer mi se od izbora za saborskog zastupnika javio veći broj građana, institucija i udruga tražeći razgovor zbog pojedinih problema.

Na primjer?

Javljali su mi se ljudi iz raznih političkih opcija, najviše zbog različitih propisa koji onemogućuju rad građanima i poduzetnicima ili im rade probleme kroz monopole i drugo, a često nemaju ni pristup do državnih tijela i institucija, ministarstva… Svega toga nisam bio ni svjestan i sada vidim da bih morao imati stalan kontakt sa što je moguće više subjekata na području čitave regije, Varaždinske županije i Varaždina. Stoga ću u Varaždinu sigurno imati jedan uredovni dan u tjednu, a nakon što vidim kako funkcionira Sabor i koji su dani slobodni. To ne mora biti stalan prostor, a možda ću prijem imati i drugdje. Usto, imat ću i službeni ured potpredsjednika Sabora u kojem ću također moći primati predstavnike raznih subjekata i uputiti ih kod nadležnih tijela ili skrenuti pozornost na njihov problem te nastojati ga riješiti. Ministri moraju biti dostupni potpredsjedniku Sabora i upravo tu vidim svoju funkciju: pomoći što većem spektru građana i rješavanju problema, dok bi se kao ministar bavio točno određenim područjem.

Sada ste potpredsjednik Sabora, a tijekom, za našu državu, neobično dugog razdoblja dogovaranja saborske većine u jednom ste trenutku predloženi i za predsjednika Sabora, i to od političke opcije čiji vas je čelnik nedugo zatim prozvao zbog promjene stranaka i prezimena. Odakle ovakav obrat, odnosno o čemu se tu radio?

Jasno je da Mostu, koji je dobio oko deset posto zastupnika, nikada nije pripadala pozicija predsjednika Sabora i Vlade. To je premalo zastupničkim mjesta da biste imali pravo na te funkcije, iako smo u trenutku velikog odmaka dvije najjačih opcija predlagali da imamo privremeno predsjednika samo da se konstituira Sabor, odnosno dok se ne ustroji vlada. Isto tako u početku smo govorili da bi se načelu Sabora izmjenjivali predstavnici dviju koalicija kad bi se postigao dogovor triju strana, odnosno da nema nikakve funkcije bez suglasnosti svih triju strana. Međutim, usprkos tome, koalicija Hrvatska raste podnijela je prijedlog prema kojem bih ja bio predsjednik Sabora, i to bez naše suglasnosti, potpisa i bez ikakvog obrazloženja, što smo sve vidjeli kod izbora za akademika Željka Reinera

Ustrajat ćemo u smanjenju beneficija, no konačan stav dat će Vlada

Dali smo obećanje da ćemo ići u smanjenje beneficija i to već radimo. Već smo u proceduru dali izmjene Zakona o pravima saborskih zastupnika koji više ne bi imali prvo na punu plaću šest mjeseci nakon prestanka dužnosti, odnosno na pola plaće narednih pola godine. To je naš prvi prijedlog jer smo shvatili da postoji dvadesetak zastupnika koji su u Saboru bili zamjenici izvorno izabranih zastupnika koji su članovi vlade. Sada će oko 20 zastupnika aktivirati svoje mandate, poput Milanovića i ostalih, a time će prestati mandati isto tolikom broju njihovih zamjenika koji su u Saboru bili svega mjeseca dana, a neki će tražiti korištenje povlastice o plaći još godinu dana. Dakle, za izuzetno malo rada dobili bi gotovo 150 tisuća kuna. To je povlastica koja je potpuno nerazumljiva i neprihvatljiva građanima, posebice onima koji žive u teškim uvjetima i nezaposlenima. Međutim, već postoje otpori protiv ukidanja povlastice. No vidjet ćemo kakav će tu stav zauzeti Vlada, kao i po pitanju plaća dužnosnika jer upravo ona utvrđuje osnovicu plaće, a ne zakon.

Zašto se uopće na takav način, koji vas je vidno zbunio, izašlo s vašim imenom?

Kad vas neko predloži bez obrazloženja i suglasnosti, jasno je da se radi o prepadu s određenim ciljem. Možda je u tom trenutku koaliciji Hrvatska raste bilo u interesu da se Sabor konstituira i da se, po njihovom shvaćanju, više ne bi mogao raspustiti, a bivša bi vVlada mogla nastaviti raditi sve dok se na ustroji nova vlada, pa ako treba još četiri godine. Uostalom, na tom tragu nekoliko je izjava bivšeg predsjednika Vlade koji je tvrdio da ni predsjednica RH ne bi mogla raspustiti Sabor ako bude konstituiran, a njegova bi vlada tada mogla nastaviti s radom.

Vaše otklanjanje spomenutog prijedloga da budete predsjednik Sabora dosta vas je koštalo jer su uslijedili medijski napisi protiv vas. Je li to najgore što vam se dogodilo?

Sasvim sigurno, iako su me dobronamjerni upozoravali na medijske napade. Tako je jedan dnevni list napisao o meni i mojoj obitelji nešto što nema veze s činjenicama s kojima je bio upoznat jer su podatke o vlasništvu nekretnine dobili u Gradu Varaždinu. Stoga sam zatražio objavu ispravka što je glavni urednik do sada dva puta odbio učiniti. Krajnje je žalosno da čitatelji uopće ne mogu doći u priliku pročitati moje viđenje svega što je netočno. Preostaje mi samo tužba, iako me odvjetnik upozorava da će postupak trajati godinama nakon kojih se više nitko neće sjećati o čemu se uopće radilo.

Kakvo je to praksa i zakonodavstvo ako se ne može čuti druga, prozvana strana, čak ni potpredsjednika Sabora!? Treba li što tu mijenjati, reformirati?

Duboko vjerujem u slobodu medija koja znači i to da su sve javne osobe podložne kritici i propitivanju svega što javno rade. Ali ako ne možete objaviti ispravak i kontekst nečega što je notorna neistina, onda se pitate jesu li mediji uistinu slobodni ili ponekad upregnuti u nečije interese kojima ne odgovara da se čuje glas svakoga. Osobito to vrijedi za Most koji je zadnjih mjeseci bio više izložen nego druge opcije i više nego što je zaslužio. Sigurno je da smo imali grešaka i da je trebalo kritizirati, ali ne mogu se pomiriti s time da bi bili gori od drugih.



Je li to slučajno?

Nije. Most je pokvario planove dosadašnjim glavnim političkim strukturama i njihovim interesnim krugovima. U nas nismo imali relevantne treće opcije koju su prve dvije ili vrlo brzo progutale, rascijepile ili uništile i prije izbora. Tako se i Most pojavio kao partybreaker dosadašnjeg političkog duopola u Hrvatskoj. Upali smo, slikovito rečeno, na party i pokvarili zabavu i SDP-u i HDZ-u. Jednima zato što su u opoziciji, a drugima zato što nisu dobili više. U tom kontekstu treba gledati na pojedine medijske napade na Most i mene odnosno moju obitelj koja je to teško proživljavala i otvarala pitanje isplati li se sve to.

Ipak nisu svi mediji takvi, zar ne?

Nisu. Ima korektnih medija na nacionalnoj razini, kao i na lokalnoj, pa i u Varaždinskoj županiji, izuzmu li se poneki koji ugošćuju anonimne autore. Potonje je zato što me u Varaždinu ipak bolje poznaju i znaju da nemam nikakve mrlje.

Nadam se da stavovi prozivanih ministara neće biti opterećenje Vladi

Dobili smo dosta mlađu Vladu. U njoj su ljudi u kojima je predsjednik Vlade Tihomir Orešković vidio potencijal, ljudi koji su dosta operativno radili poput ministrice uprave koja je bila moj prijedlog jer je vrsna stručnjakinja za pitanja državne uprave, fiskalne decentralizacije i dr. Stoga nam je žao što su toliku pozornost privukla dva ministra koja je predložila Domoljubna koalicija, ali uvijek je to tako kada su posrijedi ideološka pitanja. Svoje stavove morat će objasniti u javnosti i nositi se s kritikama odnosno svojim radom dokazati da su za dužnosti na koje su izabrani. Nadam se da njihovi stavovi neće biti opterećenje Vladi i ministarstvima, a Most će biti korektiv svih pokušaja koje smatramo da nisu u redu.

S obzirom na sve što ste rekli u vezi medija i iskustva koje imate s njima, je li onda logično da tiskani tjedni mediji moraju PDV plaćati 13 posto, a tiskani dnevni listovi osam posto? Zar ovakva situacija ne zahtijeva barem da se razmotri jer su očigledno političke strukture nekima išle na ruku kako bi ih lakše pridobile za sebe?

Za to nisam znao, ali svakako bi trebao razmotriti jer je teže voditi nakladništvo na manjem prostoru ili s rjeđim izlaženjem. A svima bi trebalo biti u interesu da imamo više medija jer bi to trebalo biti jamstvo bolje informiranosti građana. Očigledno postoji uistinu puno nelogičnosti koje bi trebalo u našoj zemlji promijeniti da nam svima bude bolje.

Hoće li moći utjecati i na rješavanje nekih specifičnih problema s kojima se susreće vaša izborna jedinica, prvenstveno Varaždin?

Svatko tko je u Hrvatskom saboru mora brinuti o interesima ne samo svih građana, nego i svoje izborne jedinice. A kada ste na poziciji potpredsjednika Sabora, tu biste trebali koristiti kao most između građana i državnih tijela. Nastojat ću biti u kontaktu za sve važnije teme. Već sam čuo za neke probleme koji su tipični za sjever Hrvatske, pa i grad Varaždin. Poseban su tu prioritet bale u Brezju, kod čega nije nevažno da je Most dobio ministra zaštite okoliša prof Dobrovića. Nastojat ću da se s njime sastanu svi iz Grada Varaždina, Varaždinske županije neovisno o političkim opcijama kao bi se taj problem što prije riješi ekološki, sukladno zakonu i što manjim troškovima.

Rasprava o povjerenju vladi trajala je izuzetno dugo. Sjednica je počela u 9.30 sati, a završila je blizu ponoći. Teško je to bilo pratiti, a vjerojatno još teže sudjelovati u tome. Zašto je to tako?

Bilo je jako puno prijavljenih, više od pedeset govornika, što je i normalno za ovakvu prigodu. Normalno je da se nakon uvodnih riječi premijera jave predstavnici klubova zastupnika koji imaju pravo 15 minuta govoriti. Nakon toga zastupnici se mogu javiti za pojedinačne rasprave koje mogu trajati 10 minuta. Međutim, neobično je da se izuzetno često koristi institut replike od dvije minute, zbog čega puno više vremena otpadne na međusobno repliciranje zastupnika, nego na glavnu raspravu i glavna izlaganja. I još k tome neki traže da predsjednik odgovara na svaki zastupnički istup. Pri tome, a što je meni sada najspornije, međusobno repliciraju zastupnici iste opcije, pa i iste stranke. Je li normalno da zastupnici iz iste stranke ispravljaju svoje kolege? I to masovno. Tako je nekadašnji institut ispravka netočnog navoda pretvoren u nešto pomoću čega se odugovlače rasprave i sjednica, a sva bitna zapažanja mogla bi se iznijeti za nekoliko sati. Naročito to vrijedi za klubove zastupnika u njihovom početnom izlaganju, odnosno završnom izlaganju, kao i u određenom dijelu pojedinačnih istupa. No međusobno repliciranje gotovo je dvostruko produljilo raspravu i stoga treba vidjeti što napraviti s Poslovnikom rada Sabora koji je mijenjan više puta, a zadnji put 2013. jer je svaka većina mijenjala je pravila kako joj je odgovaralo.

Uz mjesto potpredsjednika Sabora Podolnjak će biti na čelu Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, planira i dalje predavati na fakultetu te biti aktivan u svojoj izbornoj jedinici odnosno Varaždinu u kojem će sigurno imati jedan uredovni dan u tjednu

Uz mjesto potpredsjednika Sabora Podolnjak će biti na čelu Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, planira i dalje predavati na fakultetu te biti aktivan u svojoj izbornoj jedinici odnosno Varaždinu u kojem će sigurno imati jedan uredovni dan u tjednu

Izvor: Pixsell / Autor: Zarko Basic/PIXSELL

Gdje je rješenje?

Ključne rasprave trebale bi se voditi na odborima, dakle saborskim tijelima, gdje, nažalost, ne dolazi tako puno javnost. Znam to jer sam prije nekoliko godina bio vanjski član u Odbora za Ustav. U odborima sjedi manji broj ljudi koji stoga mogu bez vremenskog ograničenja pitati i tražiti objašnjenja o svim relevantnim stvarima nekog zakonskog rješenja. A ako se na odborima dobro pročešlja neki zakonski prijedlog, onda na plenarnoj sjednici nema potrebe o njemu raspravljati satima i satima. Logika bi bila ta da sve što je sporno rješava se na odborima gdje su zastupljene sve stranke zastupnicima kojima je blisko određeno područje, a možete dobiti i stručnu pomoć od vanjskih članova. Nemate ni ograničenja za rasprave. Dakle, odbore bi trebalo koristiti jer tako se i vani radi, pa ću to nastojati i kod nas uvesti kao predsjednik Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. To ne bi trebao biti problem jer su i predsjednik Sabora i premijer uvidjeli da rasprave traju predugo jer se ne možete deset sati gotovo neprekidno usredotočiti na izlaganja zastupnika.

Naglašavajući da se odustalo od gospodarskih reformi za koje se zalagao u Mostu, prof. dr. Lovrinović nije podržao ovu novu Vladu. Slijede li novi odlasci iz Mosta?

Nadam se da ne, što pokazuje i njegova odluka da ostane u Mostu za čiji je uspjeh iznimno zaslužan. I to je neosporno. No premijer ga nije vidio u svom timu, premda je očekivao da će sudjelovati u izvršnoj vlasti jer je kao profesor dao veliki doprinos gospodarskom programu koji je postao predmet žestokih kritika kada je postao nacionalno relevantan zbog broja zastupničkih mjesta kojima možete utjecati na gospodarska, financijska i ukupna kretanja zemlje. Nisam ekonomski ni monetarni stručnjak i ne mogu uvijek procijeniti opravdanost kritika pojedinih prijedloga, koji mogu biti dobri i ne moraju, ali prof. Lovrinović je često predlagao samo javne rasprave o pojedinim pitanjima, kao što je mirovinska reforma. I to je odmah dočekano na nož od nekih ekonomista, banaka i drugih. Samo zato što se zalagao za javnu raspravu našao se neopravdano napadnut onih koji su za zadržavanje statusa quo. Poznato je da se u Hrvatskoj svaki pokušaj promjene odmah dočekamo na nož. Volimo status quo i ne dirati u postojeće, ali to je razlog zašto polako tonemo već godinama, zašto nas drugi prelaze i zašto zaostajemo. Ne usudimo se u reforme jer njima zadiremo u nečije interese.

Stoga ne vidim ništa loše u javnoj raspravi o bilo čemu, pogotovo što kad neke su zemlje već provele to o čemu raspravljate. Uostalom, javne rasprave namjeravamo provoditi o brojnim reformskim pitanjima prije promjena kakve će biti primjerice u javnoj upravi. Trebat će nam i niz strategija jer nekih nemamo godinama, kao što je ona o nacionalnoj sigurnosti. Oko njih morao imati suglasje parlamentarnih opcija. Ne možete mijenjati strateške dokumente zbog promjene političkih opcija. Isto vrijedi i za zahtjevne reforme kao što je trenutačna u obrazovanja koja se ne treba naglo zaustavljati. Ne možemo sve raditi ispočetka samo zato što je došlo do promjene političkih opcija. Ključni strateški dokumenti trebali bi ostati bez obzira na to tko ima vladu.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!