Vjeruje da je europska budućnost Zapadnog Balkana dobra. “Ne želim govoriti o datumu, teško je to predviđati s obzirom na sve promjene koje se događaju, ali treba se držati načela individualnih zasluga, a to je da sve zemlje moraju proći pregovore i prilagodnu. Alternativa EU-u svim državama ovdje je puno gora. Nakon agresije na Ukrajinu geopolitički pogled je puno širi”, rekao je Plenković, prenosi N1.

Rekao je da nije tražio sankcije za Srbiju jer se u Banjskoj na Kosovu dogodio teroristički napad. “Znamo da postoje tamo policijske snage i da su tamo bili normalni građani to se ne bi dogodilo. Nemojmo sada stavljati u isti koš napadače i one koji se brane”, odgovorio je Plenković na pitanja srpske novinarke o tome zašto je tražio sankcije protiv Srbije i zašto spominje samo ubijenog kosovskog policajca, a ne i troje srpskih žrtava.

Ponovio je da Hrvatska podržava put BiH u EU i da očekuje napredak te zemlje u tom procesu.

“Razgovarao sam i s grčkim kolegom i naša pozicija je vrlo jasna, a to je da je prošlo već dosta vremena i da su njihova tijela imali dovoljno vremena da utvrde tko je kriv i za što. Čini mi se da i kod njega prevladava taj stav, ali kako su to odluke pravosudnog sustava ne možemo ni ja ni on o tomu odlučivati”, odgovorio je na pitanje o uhićenim navijačima u Grčkoj.

Berlinski proces je politička i diplomatska inicijativa pokrenuta 2014. godine s ciljem pružanja potpore reformskim naporima zemljama jugoistoka Europe na njihovom europskom putu. Uspostavljen je kao platforma za suradnju na visokoj razini između šest zemalja Zapadnog Balkana i više zemalja članica Europske unije (Austrije, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Slovenije, te Velike Britanije kao bivše članice).