Tillschneider, 48-godišnji zastupnik Alternative za Njemačku (AfD), jedan je od ključnih ideologa stranke u toj saveznoj pokrajini. Upravo je on glavni autor programa prema kojem bi AfD upravljao Saskom-Anhaltom, a stranka uoči izbora stoji toliko visoko u anketama da bi mogla računati na osvajanje vrlo snažne pozicije u pokrajinskom parlamentu.

Njegova ambicija, tvrdi, nije otvoreno izbrisati nacističke zločine iz školskih udžbenika. Tillschneider kaže da bi učenici i dalje učili o Trećem Reichu, ali želi promijeniti naglasak.

'Naravno, volio bih da postoje satovi povijesti o Trećem Reichu. Ali dobri satovi povijesti', rekao je za Politico, uz objašnjenje da bi povijest trebalo prikazivati kao nešto što pripada prošlosti i što više ne bi trebalo imati toliku suvremenu težinu.

To je dio šire ideje krajnje desnice o promjeni njemačke kulture sjećanja.

'Više Bismarcka, manje Hitlera'

Njemačka je desetljećima razvijala takozvanu kulturu sjećanja, odnosno sustavno suočavanje s nacističkim zločinima i Holokaustom. Za njemačku poslijeratnu demokraciju to nije bilo samo pitanje povijesti, nego i jedan od temelja političkog identiteta zemlje.

Tillschneider i dio najradikalnijeg krila AfD-a, međutim, smatraju da je takav odnos prema prošlosti pretvoren u svojevrsni 'kult krivnje' koji Nijemcima usađuje osjećaj kolektivne krivnje i samoprezira.

'Ta je povijest i dalje prisutna na neobičan način – poput zombija', rekao je Tillschneider.

Njegova je ideja da se njemački identitet ponovno izgradi oko pozitivnijeg pogleda na vlastitu povijest. U ranijoj verziji programa AfD-a to je bilo sažeto sloganom 'više Bismarcka, manje Hitlera', iako je ta formulacija u međuvremenu uklonjena iz konačnog manifesta.

Program predviđa i preusmjeravanje kulturnog financiranja, ukidanje potpore onome što stranka smatra 'antinjemačkom umjetnošću' te razvoj svojevrsnog 'patriotskog turizma'.

AfD pritom tvrdi da ne želi uklanjati spomenike posvećene nacističkim zločinima. Istodobno želi više novca usmjeriti prema spomenicima koji odaju počast njemačkim vojnicima poginulima u oba svjetska rata.

Čovjek iz 'Nove desnice'

Tillschneiderova biografija prilično je neobična. Rođen je u Rumunjskoj, u njemačkoj manjinskoj zajednici, a kao dijete preselio se u Zapadnu Njemačku. Studirao je islamistiku, dio vremena proveo u Siriji, doktorirao i napisao knjigu o počecima pravne hermeneutike u ranom islamu.

Kasnije je postao jedan od istaknutijih predstavnika takozvane 'Nove desnice', mreže radikalnih intelektualaca koja nastoji stare ekstremističke ideje predstaviti na prihvatljiviji način.

Bio je povezan i s radikalnom strujom AfD-a Der Flügel, odnosno 'Krilo', uz tirinškog političara Björna Höckea. Ta je skupina službeno raspuštena 2020., ali njezini su članovi nastavili jačati svoj utjecaj unutar stranke.

Tillschneider danas ima konkretnu političku priliku. Kao osoba zadužena za kulturnu i obrazovnu politiku AfD-a u Saskoj-Anhaltu mogao bi dobiti i ministarsku funkciju koja bi mu omogućila utjecaj na školske kurikulume i raspodjelu novca za kulturu.

Zašto baš istočna Njemačka?

Njegova se ideja o promjeni njemačkog odnosa prema prošlosti posebno snažno razvila na području bivše Istočne Njemačke.

Dok je Zapadna Njemačka desetljećima postupno razvijala politiku suočavanja s nacističkom prošlošću, komunistička Istočna Njemačka gradila je drugačiju priču – prema kojoj je fašizam bio prvenstveno problem Zapada, dok je istočnonjemačka država sebe predstavljala kao pobjednicu nad njim.

Tillschneider smatra da upravo stanovnici istoka zbog vlastitog iskustva promjene političkog sustava imaju veću distancu prema službenim narativima.

'Zapadni Nijemci 80 godina kuhaju u istoj juhi', rekao je, dok su stanovnici istoka, prema njegovu mišljenju, već jednom vidjeli kako se politički sustav može urušiti i zamijeniti drugim.

'Ljubav prema domovini nije zločin'

Na predizbornom skupu AfD-a u gradiću Querfurtu Tillschneider je okupljenima poručio da bi Nijemci trebali ponovno biti ponosni na svoju nacionalnu pripadnost.

'Želimo širiti radost zbog toga što ste Nijemac', rekao je okupljenima.

Njegovi birači pritom često ne navode odnos prema nacističkoj prošlosti kao glavni razlog potpore AfD-u. Govore o gospodarskom propadanju, problemima industrije, migrantima koji primaju državnu pomoć, visokim troškovima života i protivljenju politici prema Rusiji i Ukrajini.

Tillschneider, međutim, sve te probleme povezuje s onime što naziva krizom njemačkog identiteta. Smatra da Njemačka ne štiti dovoljno vlastite interese upravo zato što je izgubila osjećaj nacionalnog samopouzdanja.

Predlaže čak i 'mjesec ponosa' posvećen njemačkoj kulturnoj baštini te festival njemačke glazbe – uz naglasak da ne misli na europsku ili baroknu glazbu, nego upravo na 'njemačku' glazbu.

Tvrdi da cilj nije da Nijemci zaborave nacističku prošlost. No njegov opis željenog ishoda zvuči upravo kao pokušaj da ona postane manje važna.

Cilj je, rekao je, da ta povijest 'više ne bude toliko hitna, nametljiva i prisutna'.

'To što nešto više nije prisutno ne znači da će biti zaboravljeno', dodao je.