Plan nakon uvođenja eura: Kune će čuvati u "Maršalki"

Natječaj za gradnju nove hale u tu svrhu raspisan je 7. siječnja, MORH je radove procijenio na 18 milijuna kuna s PDV-om, a nakon dovršetka halu planira iznajmiti Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) koja će za njega MORH-u plaćati zasad nepoznat iznos.

Kako je vidljivo iz natječajne dokumentacije, MORH na prostoru Maršalke planira gradnju novog objekta u sklopu kojeg će se biti 3000 četvornih metara skladišnog prostora te još 130 četvornih metara ureda, a nakon isteka najma, s obzirom na činjenicu da će vojska biti obvezna kune čuvati tri godine od uvođenja eura, objekt će biti prepušten Oružanim snagama.

 Nakon isteka roka od tri godine, kovanice će se uništavati, no još nije poznato na koji način.

 Procjena je da će HNB čuvati oko 52.000 tona kovanica i to bude li stopa povrata kovanica otprilike kao i u ostalim zemljama koje su prošle uvođenje eura, a to je oko 40 posto. Povlačit će se i novčanice, i to ukupne vrijednosti oko 34 milijarde kuna, no procjena je da će ih se oko 66 posto morati uništiti zbog oštećenja ili nečistoće.

 Čuvanje kovanica bit će jedan od logističkih zahtjevnijih, ali zasigurno ne i najvažnijih zadataka HNB-a u procesu zamjene nacionalne valute eurom koja je najavljena za 2023. godinu.

 Najvažniji aspekt zasigurno će biti onaj potrošački s obzirom na činjenicu da uvođenje eura treba pratiti snažna kampanja, kao i nadzor tržišta, da uoči uvođenja europske valute ne bi bilo većih poskupljenja proizvoda, što se obično događa zbog zaokruživanja cijene. Pola godine prije prelaska na euro trgovci će tako biti obvezni iskazivati dualne cijene - dakle, cijene u kunama, ali i u eurima - poduzeća će dobiti takozvane etičke kodekse da se pri preračunavanju ne bi dogodile znatnije disrupcije, a guverner Boris Vujčić je najavio i da će HNB sastaviti crnu listu trgovaca, i to na temelju prigovora potrošača koji će moći prijaviti svako sumnjivo poskupljenje, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.