Ugledni odvjetnici Goran Mikuličić, Ivo Farčić i Damir Primorac komentirali su za tportal neočekivani potez britanskog suca.

Odvjetnik Goran Mikuličić kaže da izručenje preko europskog uhidbenog naloga (EUN) ne ide sasvim automatski, nego država koja bi trebala izručiti traženu osobu mora obaviti određene provjere.

'U prvom redu postoji li neka vrsta diskriminacije prema izručeniku koja bi ukazivala na to da neće imati pravično suđenje u zemlji porijekla. Većina zemalja provjerava postoji li neki oblik diskriminacije', objašnjava Mikuličić.

Kaže da ne zna kakav je zahtjev Todorić podnio pred britanski sud, ali je posve izvjesno to da je morao preko svojeg odvjetnika Timothyja Ottyja prigovoriti nešto kad je sudac dao dovoljno vremena da se prikupe još neki podupirući dokazi i da se sve raspravi na ročištu koje je zakazao za travanj iduće godine.

'Sasvim je jasno to da je sud, kad se suočio s argumentima koji su vjerojatno bili usmjereni na to da bi se izručenjem kršila njegova ljudska prava i pravo na fer suđenje, odlučio provjeriti činjenice, što nije neuobičajeno, čak bih rekao da je to sasvim normalno', smatra Mikuličić.

Ali kako to da su prekršeni svi mogući rokovi koji su zadani za izvršenje europskog uhidbenog naloga?  

Mikuličić odgovara da je riječ o instruktivnim rokovima. Kaže da to nisu rokovi čijim prolaskom prestaju prava, kao za žalbu ili prigovor, već oni koji su načelno dani zbog toga da bi se taj postupak držao u nekim okvirima. Međutim, navodi, sud ima otvorene ruke ispitati ako zaključi da postoji sumnja na nekakvu situaciju koja bi upućivala na to da su opravdani prigovori izručenika.

Više o najnovijem preokretu u slučaju Todorić čitajte u tekstovima:

>> Todoriću se može suditi i u odsutnosti, ali 'bilo bi jednostavnije da je u Hrvatskoj'

>> 'Todorić cijelo vrijeme uprizoruje spektakl i manipulira javnošću'

>> Tko je britanski odvjetnik koji se izborio za Todorićevo puštanje na slobodu?

Sud će, objašnjava Mikuličić, raspravljati bi li se izručenjem Todorića u Hrvatsku kršila neka njegova prava koja su u suprotnosti s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i shodno tome jamči li se da će imati zagarantirano fer suđenje u Hrvatskoj, ako bude izručen.

'Očito je da Todorić igra na tu kartu jer čim je krenuo postupak, odmah se pojavila teza da je to politički proces, a njegovi blogovi i sve je drugo očito su bili priprema', smatra Mikuličić.

Odvjetnik Ivo Farčić kaže da su rokovi za izručenje preko EUN-a u slučaju Ivice Todorića značajno pomaknuti.

Podsjeća na to da, prema tim rokovima, za 60 dana treba biti donesena odluka o izručenju, a s prekoračenjem i žalbom proces maksimalno može trajati četiri mjeseca, s time da se o kašnjenju obavještava i Europska unija. Također kaže da nije poštovan ni rok da 21 dan od uhićenja treba biti zakazano drugo ročište, koje je u Todorićevu slučaju pomaknuto za čak pet mjeseci.

Farčić kaže da ne znamo što će pisati u odluci suda i pitanje je hoće li to ikad biti objavljeno javno, no njegovo je mišljenje da sudac nije primijenio rokove EUN-a, nego se očito ravna nekim rokovima koji u Britaniji vrijede za određivanje prava azila, odnosno takozvanih mjera zaštite.

Shodno tome, odvjetnik smatra da je moguće da se sada paralelno vode dva postupka, jedan u kojem bi se utvrdilo pravo na azil, a drugi je postupak po EUN-u, odnosno zahtjev za izručenjem.

Todorić će međutim morati podastrijeti prilično čvrste dokaze da su mu u Hrvatskoj ugrožena prava i da neće imati pošteno suđenje?     

Odvjetnik Farčić kaže da će mjera u kojoj će morati dokazati progon ovisiti o sudu.

'Jedno je jasno: vrijeme radi za njega jer se s vremenskim odmakom puno stvari mijenja, a čitava atmosfera je takva da se u svemu ovome vidi velik stupanj politike. U to se ubraja kaznena prijava predsjednika Hrvatskog sabora (Bože Petrova), onda Todorić na svom blogu stalno proziva osobe koje su istaknuti političari, a neke od njih mu odgovaraju (Martina Dalić), potom imate saborsko istražno povjerenstvo i sve te stvari koje su vrlo visoka politika', kaže Farčić, dodajući da je sud na prvom saslušanju mogao jasno vidjeti da u cijeloj priči ima politike.

U nastavku će ocijeniti je li ta politika toga ranga i naravi da bi zbog iznošenja političkih stavova on mogao biti ugrožen, odnosno njegov život te sloboda.

'Na prvi pogled sud vidi puno politike', navodi Farčić.

Odvjetnik Damir Primorac, koji je i nositelj kolegija Kazneno procesno pravo II na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu te nositelj kolegija Kazneno procesno pravo i Kriminalistika na Poslijediplomskom doktorskom studiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, za tportal podsjeća da je okvirna odluka vijeća Europske unije o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica Europske unije, donesena 2002. godine, propisala pretpostavke predaje okrivljenika iz jedne u drugu državu članicu Europske unije.

Primorac kaže da je okvirnom odlukom, pored ostalog, propisano kako se europski uhidbeni nalog obrađuje i izvršava kao žurni predmet, pa su u tom smislu i propisani određeni rokovi.

'Dakle ako tražena osoba pristaje na predaju, pravomoćna odluka o izvršenju europskog uhidbenog naloga trebala bi biti donesena u roku od deset dana nakon njezina pristanka. Ako pak ne pristaje na predaju, pravomoćna odluka o izvršenju europskog uhidbenog naloga trebala bi biti donesena u roku od 60 dana od uhićenja tražene osobe. Ako u posebnim slučajevima europski uhidbeni nalog ne može biti izvršen u gore navedenim rokovima, pravosudno tijelo izvršenja o tome odmah obavještava pravosudno tijelo koje je izdalo uhidbeni nalog, navodeći razloge kašnjenja. U tom slučaju rok može biti produljen za dodatnih 30 dana', navodi Primorac.

Međutim, nastavlja, ako u posebnim okolnostima država članica ne može poštovati propisane rokove, ona o tome obavještava Eurojust (tijelo Europske unije koje je osnovano za poticanje i unapređenje suradnje pravosudnih tijela država članica EU-a u sprečavanju teških oblika kriminala), navodeći razloge za kašnjenje.

'Ne želeći ulaziti u predmetni postupak, jer mi nije poznato što je Todorić izjavio nadležnim tijelima Velike Britanije, može se pretpostaviti kako je upravo sadržaj njegovog iskaza i dostavljena dokumentacija, kako ona koju je dostavila Hrvatska, tako i ona koju je dostavio Todorić, bila razlog za to što se o europskom uhidbenom nalogu nije odlučilo u propisanim rokovima. Dakle vrlo lako je moguće da će nadležni sud Velike Britanije zatražiti dodatnu dokumentaciju od Hrvatske kako bi mogao donijeti konačnu odluku o tome hoće li Ivica Todorić biti predan Hrvatskoj ili ne', vjeruje Primorac.

S druge strane, ako Hrvatska smatra da Velika Britanija višekratno prekoračuje rokove za izvršavanje europskog uhidbenog naloga prema Todoriću, a da za to ne postoje nikakve posebne okolnosti niti opravdani razlozi, tada Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske može o tome obavijestiti Vijeće Europske unije kako bi se takvo postupanje Velike Britanije ocijenilo na razini država članica Europske unije. 'Takva mogućnost ne samo da je propisana Okvirnom odlukom, već je ona sadržana i u hrvatskom Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije', objašnjava Primorac.

Napominje da sama činjenica da Ivica Todorić nije zadržan u istražnom zatvoru temeljem europskog uhidbenog naloga ne znači ujedno da će jednog dana biti donesena odluka o predaji, odnosno da će ona biti odbijena.

'Naime, prilikom odlučivanja o europskom uhidbenom nalogu, nije nužno to da protiv uhićene osobe bude uvijek određen istražni zatvor', poručio je Primorac.