Predsjednik Vlade ima ovlast birati svoj tim, ima ovlast i smjenjivati kad procijeni da je ili izgubio povjerenje u određenog člana Vlade ili kada se događa nešto ovakvo, što je za svaku osudu. Premijer je povukao jedini mogući potez, rekao je ministar rada Marin Piletić komentirajući smjenu ministra gospodarstva Davora Filipovića i njegova savjetnika Jurice Lovrinčevića
'U situaciji kada imate jasan narativ svjetskih kreditnih agencija da hrvatsko gospodarstvo raste uzastopno 11. kvartal, rekordno je niska nezaposlenost, najveći broj zaposlenih u RH i nikad veći izvor financiranja iz europskih i drugih izvora, što je rezultat političke stabilnosti Vlade, u najmanju ruku je čudno da netko tko treba biti dio te uspješne priče s Mostom pokušava rušiti Vladu', rekao je Piletić u emisiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada'.
Ističe da Most nema program ni viziju kako bi Hrvatska trebala izgledati, a istodobno konstantno iznosi fabricirane afere. 'Oni selektivno preko bivšeg savjetnika dojučerašnjeg ministra žele destabilizirati hrvatsku političku scenu u godini u kojoj ulazimo u predizbornu kampanju, gdje ćemo imati priliku ponuditi viziju Hrvatske za sljedeće četiri godine', rekao je ministar.
Mirovinska reforma
Mini reforma II. i III. mirovinskog stupa trebala bi povećati prinose mirovinskih fondova, što bi u konačnici trebalo rezultirati i višim mirovinama. 'Što se tiče izmjena Zakona o kapitaliziranoj štednji, stupanjem na snagu 1. siječnja u startu će se povećati mirovina više od 15 tisuća korisnika dvostupne mirovine, tako da smo povećali dodatak na mirovinu iz I. stupa, koji je dosad za dvostupne mirovine iznosio 20,24 posto. S obzirom na to da je dodatak na mirovinu svih onih koji prelaze ako im je to povoljnije u I. stup, ne uzimajući dvostupnu mirovinu, 27 posto, sada povećavamo i korisnicima dvostupne mirovine osnovni dodatak na osnovnu mirovinu, koji više neće iznositi 20 posto, nego 27,7 posto', pojasnio je Piletić, prenosi HRT.
Govoreći o osiguranicima koji sada uplaćuju u I. ili II. stup, Piletić je rekao da se od 1. siječnja ukida ulazna naknada koja se plaćala na svaku mjesečnu uplatu u II. stup jer raste ukupna neto vrijednost mirovinskih fondova i društava iz godine u godinu. 'Što to znači u budućnosti? Puni iznos koji će onda biti kapitaliziran i biti podloga za izračun mirovine', rekao je. Ovim prijedlogom zakona, rekao je Piletić, postupno se smanjuje i godišnja naknada za upravljanje koja sada iznosi 0,27 posto na godišnjoj razini na ukupnu svotu kapitalizirane štednje. 'Za nekoliko godina i taj ćemo postotak svesti na 0,20 i omogućiti manje oporezivanje naše kapitalizirane štednje', rekao je Piletić. Podsjetio je da je Vlada od 1. siječnja povećala obiteljske mirovine za 10 posto, da je uvela novo pravo - isplata dijela obiteljske mirovine u iznosu od 27 posto, da su najniže mirovine podigli za tri posto... 'U 2023. smo izdvajanja za mirovinski sustav povećali za 881 milijun eura, što smatram da je više nego jasna politika Vlade da osiguramo što adekvatnije mirovine u RH', rekao je Piletić.
Zakon o inkluzivnom dodatku važan iskorak
Saborski zastupnici u utorak su, uz nekoliko opaski, pozdravili donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku, ističući da se dugo čekao i da je važan iskorak, dok oporba prigovora na visinu dodatka i na to što se ne priznaje osobama smještenim u domove ili u ustanove socijalne skrbi.
'Zakon o osobnoj asistenciji stupio je na snagu 1. srpnja, a druga isporuka je donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku, novčanoj mjesečnoj naknadi koja treba pomoći, odnosno odgovoriti na potrebe osoba s invaliditetom za njihovo što cjelovitije i inkluzivnije uključivanje u društvo. Objedinjuje četiri postojeće naknade na koje su osobe s invaliditetom dosad imale pravo. Sve te naknade dolaze iz različitih sustava, za svaku ste imali posebno vještačenje, zbog toga sva prava objedinjujemo u jednu naknadu', pojasnio je Piletić. 'Najvažnija poruka zakona je da za sve osobe s invaliditetom, koje su dosad koristile neko od prava, kroz objedinjeni jednostavniji postupak dobivanja naknade želimo omogućiti da ta naknada bude u prosjeku od 50 do 100 posto veća no što je bio kumulativ svih postojećih naknada', dodao je ministar. Naglasio je da je Vlada osnovicu s predloženih 100 eura u startu povećala na 120 eura, tako da će najveći iznos inkluzivnog dodatka iznositi 720 eura. Kazao je i da je do prošle godine na tržištu rada bilo oko 11 tisuća osoba s invaliditetom, a sada je taj broj narastao na gotovo 16 tisuća. 'Poslodavci prepoznaju svoju društvenu odgovornost i ulogu da maksimalno uključe osobe s invaliditetom', rekao je.
Saborska oporba: Trebalo je uvesti univerzalni dječji doplatak
Piletić je naglasio da program 'Zaželi' ide dalje. 'To je jedinstven hrvatski proizvod. Osigurali smo socijalnu uslugu pomoći u kući za gotovo 150 tisuća starijih diljem Hrvatske. Omogućili smo da stariji ostanu u svojim kućanstvima, a da im za pomoć angažiramo dugotrajno nezaposlive žene', rekao je. Novi poziv 'Zaželi' otvara se kompletnom tržištu rada. 'Na naš poziv javilo se gotovo 600 prijavitelja', rekao je Piletić. 'Kroz europski socijalni fond za novu financijsku perspektivu osigurali smo 130 milijuna eura. Vlada je morala donijeti odluku i osigurati dodatnih 286 milijuna eura kako bismo obuhvatili sve pravovaljane prijave koje su pristigle na četvrti program 'Zaželi", rekao je Piletić. Najavio je značajne investicije u širenje kapaciteta za djecu i starije. 'Ide izgradnja novih vrtića diljem Hrvatske, cilj je osigurati preko 20 tisuća novih smještajnih kapaciteta. Vlada je osigurala sredstva da u svakoj županiji izgradimo novi centar za starije, pružimo izvaninstitucijske usluge, ali i one smještajnog karaktera', zaključio je.
